EU počinje da razmatra rezultate godine
Dvodnevni samit EU, koji se otvara u Briselu 24. oktobra, razmatra rezultate nemirne za EU 2013. godine. Samit se održava na pozadini napetih odnosa između EU i njenog glavnog političkog i ekonomskog partnera – SAD, podseća naš posmatrač Petar Iskenderov.
Razmatranje činjenica špijunske aktivnosti američkih specijalnih resora u vodećim evropskim zemljama je, izgleda, glavna tema, sposobna danas da konsilidira lidere EU. Praktično svi vodeći političari EU, među njima predsednik Francuske Fransoa Oland i federalni kancelar Nemačke Angela Merkel, oštro su kritikovali akcije ANB SAD. Najodlučnije je bila raspoložena g-đa kancelar. Ona je zatražila od SAD da objasne razmere špijunaže na teritoriji Nemačke, jer smatra takvu praksu kod višegodišnjih «prijatelja i partnera» apsolutno neprihvatljivom. Nemački list Suddeutsche Zeitung u uvodniku 24. oktobra se izrazio još oštrije, uporedivši prisluškivanje mobitela Angele Merkel s udarcem, usmerenim u njeno političko srce. Izgleda, da je prisluškivan i telefon ministra odbrane Nemačke Tomasa de Mezjera. Na TV kanalu ARD on se tužno našalio u vezi sa time: Razumem da se moj telefon prisluškuje, ali nisam računao da će to činiti Amerikanci. Kako javljaju izvori u Briselu, situacija oko toga se zaoštrila toliko da šefovi država i vlada zemalja EU mogli bi da daju zajedničku izjavu, koja osuđuje špijunske akcije SAD,
Međutim, i bez špijunskog skandala broj pitanja na dnevnom redu današnjeg samita je veoma širok, on odražava realne probleme EU. To su principi ekonomske i socijalne politike u uslovima krize, migracioni tokovi, razvoj novih tehnologija.
U novembru će u evrozoni biti aktiviran Jedinstveni mehanizam nadzora bankarskog segmenta SSM. Uoči tog događaja Evropska centralna banka je objavila o početku detaljne kontrole balansi finansijskih institucija svih današnjih 17 članica evrozone, kao i Letonije, koja se učlanjuje u EU 2014. godine. Međutim, ta mera objektivno može da doprinese produbljivanju protivrečnosti u okviru EU na liniji granica evrozone, jer ona nije čitava EU, - podsetio je u razgovoru s Glasom Rusije ekspert Instituta Evrope RAN Vladislav Belov.
- Pominjemo 10 zemalja, koje za sada: a) nemaju mogućnost da stupe u evrozonu, b) ne žele da to čine i v) ne odgovaraju zahtevima zone jedinstvene valute. Finasijska tržišta su svesna da je dobiti saglasnost svih 28 članica EU u naredno vreme nemoguće ili, u svakom slučaju, slabo verovatno.
Pored učvršćenja spoljnih granica šengena i rešenja zaista akutnih bankarsko-budžetskih problema, u delatnosti EU (kao i svake međunarodne organizacije takve vrste) prisutna je još jedna dimenzija, koja omogućuje da se sudi o njenom realnom značaju i perspektivama. To je pitanje novih članica. Ako EU ne stavi takav zadatak, ona rizikuje da se pretvori u zatvorenu zajednicu, u kojoj nastaju nove linije suprotstavljanja. Najveći talas širenja u najnovijoj istoriji EU je imala 2004. godine – kada je njene članice postalo 10 država. Među ekspertima, a čak i evročinovnicima sve do sada se vode sporovi o ekonomskoj osnovanosti takvog koraka. Međutim, očigledno je da je on bio objektivan, te u tim uslovima doprineo određenoj stabilizaciji političke situacije u Evropi, istakao je u razgovoru s Glasom Rusije šef katedre evropske integracije MGIMO MIP Rusije Nikolaj Kavešnikov.
- Pre svega, inicijativa učlanjivanja u EU polazila je od zemalja Centralne i Istočne Evrope. Upravo one pol parolom Vratiti se u Evropu – težili da se učlane u EU, a ujedno i u NATO. U samoj EU povodom širenja na Istok bila su različita mišlenja, ali na kraju krajeva je odlučeno prihvatiti nove članice posle određene pripreme.
Predsednik Evrokomisije Žoze Manuel Barozu i dalje je sklon da se izražava veoma diplomatski. U intervjuu nemačkom izdanju Bild on se izjasnio za učlanjivanje u EU u dugoročnoj perspektivi svih država Balkana, kao i za otvorena vrata za Tursku. Međutim, odmah je upotrebio omiljenu izreku briselskih diplomata: širenje EU nije glavni cilj…
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















