SAD i Bliski Istok: zaprljana reputacija
Posebni odnosi između SAD i Izraela brzo se raspadaju. Američki mediji pozivaju na uzbunu: Vašington i Tel-Aviv koji su ranije delovali u istoj zaprezi, ne mogu da dođu do jedinstvenog mišljenja o situaciji u Siriji, niti o nuklearnom programu Irana.
Osim toga, ističu posmatrači, ojačana su neslaganja u redovima američkih Jevreja, koji su se podelili na pristalice i protivnike veza sa izraelskom vladom desnog centra. Mišljenje nekih analitičara je surovo: SAD su izgubile poziciju garanta stabilnosti na Bliskom Istoku.
Premijer Izraela Binjamin Netanjjahu obećao je da će spasiti svet od lošeg dogovora sa Iranom. Tako u Tel-Avivu nazivaju predlog Teherana o nuklearnom porgramu, koji je razmatran krajem prošle nedelje u Ženevi. U suštini Netanjjahu je svoje obećanje ispunio – šestorka sa Iranom ponovo nije uspela da se dogovori. Ali to nije glavno, već to sa kakvim optimizmom je očekivana ova runda pregovora u Vašingtonu. U Ženevu su čak poslali Džona Kerija, a okruženje državnog sekretara je izražavalo uverenje: ovog puta sve će uspeti.
Nije uspelo. Isto kao i u planovima SAD i Izraela povodom Sirije. Od samog početka sirijskog konflikta Tel-Aviv nije mazio svetsku javnost glasnim izjavama: jednostavno s vremena na vreme nanosio je avionski udar na neku vojnu bazu i ponovo se povlačio. A SAD, koje su pretile Asadu strašnim kaznama, odjednom su se predomislile da bombarduju Damask – poslušavši razumne predloge Moskve o predaji sirijskog hemijskog oružja pod međunarodnu kontrolu. Sasvim je moguće da su u Izraelu ovakav okret očekivali, ali ipak su izrazili nezadovoljstvo.
Jednom reči, u poslednje vreme se ne vidi u dejstivma Vašingtona i Tel-Aviva na Bliskom Istoku nekadašnja jednoglasnost. U SAD već pišu o tome da su američki Jevreji u šoku: navodno, strateški, kulturni i demografski orijentiri koji su više od pola veka jačali odnose između SAD i Izraela, ruše se pred očima. Mada u samom Izraelu smatraju da novinari (ili ipak američki Jevreji) preterano dramatizuju situaciju. U krajnjoj liniji, u to je uveren zamenik glavnog urednika mrežnog izdanja IzRus Alesk Kogan.
- Najverovatnije hlade se odnosi između administracije koja vlada u SAD u datom trenutku i Izraela. Odnosi izmđeu države Izrael i američkog naroda jačaju svake godine. To je odnos u suštini prema jedinom savezniku na Bliskom Istoku, državi koja deluje u okviru morala prihvatljivog u SAD – imam u vidu narodni nivo. Analitičari se kod nas podsmevaju, govore da je odnos Amerikanaca prema Baraku Obami gori nego čak prema Binjaminu Netanjjahuu, i možda bi on trebalo da proba da se kandiduje za predsednika SAD.
Poseban odnos prema Baraku Obami, kako se ispostavilo, nije samo kod Amerikanaca, već i većine Izraelaca. Ipak, ne radi se samo o Obami. Skoro pola veka američka politka na Bliskom Istoku se svodila na princip i vuk sit i koze na broju: tačnije, ne pokvariti odnose sa glavnim svojim saveznikom i istovremeno sačuvati uticaj na arapske zemlje, u krajnjoj liniji na deo njih. Na kraju tačke napetosti u regionu su se samo množile. Tako da sada vidimo zakoniti proces: ugled SAD na Bliskom Istoku teži ka nuli, smatra politikolog, profesor Visoke škole ekonomije Oleg Matvejčev.
- Situacija je postala toliko napeta, sve protivrečnosti ozbiljno su produbljene, postaje sve šteže balansirati izmđeu Arapa i Jevreja. Nemoguće je sedeti na dve stolice – i sa jedne i sa druge strane stalno se pojavljuju pretenzije. Problem nije samo u tome što je Amerika pokvarila odnose sa Izraelom, ona je pokvarila odnose i sa Saudijskom Arabijom. Tako Vašington u principu gubi autoreite na Bliskom Istoku kao neki garant stabilnosti, ili garant bilo čega.
Da, Amerika trenutno nema sreće sa saveznicima u Bliskoistočnom regionu. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar psole svih igara i neispunjenih obećanja povodom Sirije naljutili su se na Vašington. U samoj Siriji i susednom Libanu teško da će se u bližoj budućnosti pojaviti topla osećanja prema „uporištu demokratije“. Egipat pokušava da dođe sebi od niza prevrata: američki eksperimenti su Kairu izgleda dosadili i vlasti počinju ponovo da gledaju u stranu Rusije. Tako da se može pretpostaviti da se SAD povodom odnosa sa Izraelom brinu „preventivno“: Vašington nikako ne sme da se svađa sa Tel-Avivom.
Igor Silecki,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















