Početna stranica > Novosti

Problemi EU ne znaju za granice

Problemi EU ne znaju za granice
06.12.2013. god.


Uoči 100. godišnjice početka Prvog svetskog rata iz Bugarske se čuo poziv na revidiranje njenih rezultata. Teritorije, koje naseljavaju ljudi bugarske samosvesti u Srbiji i Makedoniji, moraju biti vraćene Bugarskoj, - takav ultimatum se sadrži u deklaraciji parlamentarne grupe Atak, oglašenoj u bugarskom parlamentu – Narodnoj skupštini.

Eksperti iz tri zainteresovane strane – Bugarske, Srbije i Makedonije pomažu nam da se razumemo u taj konflikt.

Komentar mladog naučnika, doktoranta Instituta Balkanistike BAN Marijana Karagjozova.

- Mislim da je reč u ovom slučaju o «proizvodu» za unutrašnju političku upotrebu, a ne spoljnu. Jedna su stvar nacionalni sentimenti većine stanovništva, koje smatra Nejski mirovni ugovor nepravednim. Sasvim je druga stvar, kada to isto stanovništvo na osnovi socijalnog nezadovoljstva zbog unutrašnjih problema podržava nacionalistička raspoloženja određenih političkih stranaka u teritorijalnim pretenziama prema susedima. Mislim, tako se nešto neće desiti.

Međutim, bar hipotetično, možemo da pretpostavimo da scenario nacionalista iz Ataka može biti ostvaren, ne bi bilo na odmet da se sazna mišlenje ljudi sa teritorija, koje oni žele da priključe. Pitamo. Govori Vladimir Zaharijev, predsednik srpske opštine Bosilegrad, na koji pretenduje Atak. 90 odsto stanovnika su Bugari.

- Volimo majku Bugarsku, ali volimo i Srbiju. S Bugarskom nas povezuju izvori, kultura. Srbija nam pruža mogućnost da živimo i radimo. U Bosilegradu na prstima jedne ruke možete da prebrojite one stanovnike, koje interesuju pitanja revidiranja granica. Na kraju krajeva težimo tome da bi jednom granice prestale da postoje, a ne novoj podeli.

Ivan Babanovski, politikolog, stručnak za bezbednost iz Makedonije:

- Samo na ravnopravnim uslovima, ostavivši na miru granice, možemo da stvorimo široku balkansku zajednicu, zasnovanu na bezbednosti. Bilo koje kršenje mira i kriza političkih odnosa na Balkanu moglo bi da vodi destabilizaciji Evrope.

Događaji poslednje decenije svedoče da je savremeni Balkan geopolitički vulkan, koji se nije ugasio, - ističe posmatrač Glasa Rusije, naučnik Instituta slavistike Petar Iskenderov.

- Pitanja istorijske geografije, tačnije rečeno, geopolitičke geografije tradicionalno su eksplozivna na Balkanu. Svi narodi, koji tamo žive i postojeće države mogu naći istorijska i pravna obrazloženja u korist promene granica na pogodnim za sebe uslovima. Što se tiče obrazloženja ideologa stranke Atak, sa gledišta međunarodnog prava oni imaju određeni smisao. Međutim, mislim, završava temu Petar Iskenderovv, problemi Balkana mogu da se rešavaju samo na osnovi integracije i saradnje svih država, koje se tu nalaze.

Irina Ciplakova,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...


Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...

Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...


Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....

Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...


Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA