Papa Franjo – čovek godine 2013.
Papa Franjo je proglašen za Čoveka godine po verziji poznatog američkog časopisa Tajm. Na počasno zvanje pretendovala su 42 kandidata – to su i iskusni političari, javni poslenici, naučnici i sportisti. Zvanje Čovek godine poglavar Rimokatoličke crkve zaslužio je za svoju jednosavnost i odustajanje od dogmi i raskoši.
Argentinski jezuita Horhe Mario Bergoljo stao je na čelo Rimokatoličke crkve u martu 2013. godine posle neočekivanog odustajanja od Svete stolice njegovog pretnodnika Benedikta 16. Izbor na parpski presto prvog karidnala iz Novog sveta s pravom se može smatrati ne samo upečatljivim, već i istorijski važnim događajem. Novi papa nije prestao da iznenađuje svet. Prvo je odabrao papsko ime u čast svetog Franje Asiškog, koga nazivaju i „svecem siromašnih“.
Ipak ne treba očekivati karidnalne promene hrišćanske veronauke od pape koji je uspeo da slomi vekovne običaje Vatikana. Papa Franjo je reformator lika, a ne suštine crkve, smatra politikolog Pavel Svjatenkov:
- U epohi upravljanja pape Franje Rimokatolička crkva postaje više socijalno orijentisana. Od katolika su tražili da odustane od njima svojstvene konzervativnosti i da podrže modrnističke tendencije. Na primer posvećivanje žena u sveštenički čin ili homoseksualce. Ali papa Franja je na ove pozive našao odgovor. Crkva je rešila da se okrene licem siromašnima. Novi papa pokušava da promeni danas upravo socijalnu suštinu katoličke crkve, ali u pogledu crkvene doktrine on ostaje konzervativan.
Od kako se našao na svetom prestolu papa Franjo je održao sastanke sa desetinama političkih lidera raznih zemalja. Između ostalog sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinm. Ovaj sastanak može da doprinese jačanju ne toliko veza između Rimokatoličke i Ruske pravoslavne crkve, koliko da utiče na međuhrišćanske odnose, uveren je istoričar religije Aleksej Judin:
- Još uoči sastanka, na otvaranje samita Dvadesetirice u Sankt-Peterburgu, papa Franjo je uputio telegram predsedniku Ruske Federacije. Tamo je razmatrano konkretno pitanje o jakoj političkoj krizi u Siriji i građanskom ratu koji se u suštini tamo vodi. A završeno je to vrlo promišljenom i odmernom papinom molbom za molitvu. Tačnij eon je smatrao da je moguće da se obrati predsedniku Rusije kao hrišnanin hrišćaninu. To je vrlo zanimljiva konstrukcija: papa rimski i predsednik Rusije, dva upravitelja hrišćanina. To takođe danas treba uzimati u obzir.
Milena Faustova,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Vatikan
- papa
- katolicizam
- religija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















