Početna stranica > Novosti

Privatni državni kosmos

Privatni državni kosmos
12.01.2014. god.


Tri lansiranja, i nijedan od njih nisu izvršile tri «klasične» kosmičke agencije – takvi su rezultati prvih deset dana 2014. godine. Sezonu letova otvorili su Indija i dva «privatnika» - SpaceX i Orbitsl Corp. Iako komercijalni udeo u kosmičkoj sferi, pre svega u sferi lansiranja, stalno raste, verovatno je da budućnost privatnog kosmosa zasad počiva najpre u saradnji s državnim „igračima“.

Uspešan start rakete-nosača GSLV-D5 5. januara s poligona Kosmičkog centra «Satiš Dhavana» na ostrvu Šriharikota prekinuo je seriju neuspeha koja je pratila pokušaje lansiranja telekomunikacionog satelita GSAT-14 Indijske organizacije za kosmička istraživanja prošle godine. Lansiranje je takođe dodalo nekoliko «plusova» u istoriju rakete-nosača GSLV (Geosynchronous Satellite Launch Vehicle) koja je uvedena u eksploataciju 2001. godine i koja je od tada u različitim modifikacijama bila lansirana osam puta, od čega su samo tri pokušaja bila potpuno uspešna.

6. januara kompanija Space Exploration Technologies (SpaceX) je lansirala u kosmos s kosmodroma na rtu Kanaveral telekomunikacioni satelit Thaicom-6, koji je proizvela kompanija Orbital Science Corporation, koja je sa svoje strane 9. januara uputila ka Međunarodnoj kosmičkoj stanici teretni brod Cygnus uz pomoć sopstvene rakete-nosača Antares s poligona Srednjeatlantskog regionalnog kosmoporta (MARS) na ostrvu Volops. Cygnus će na stanicu dopremiti rezerve za astronaute i komplet eksperimentalnih uređaja i mikrosatelita.

Ovaj start je treći za raketu-nosač Antares koja je „započela karijeru“ prošle godine. Njen prvi stepen se zasniva na prvom stepenu RN „Zenit“ koju je proizveo KB „Južni“ i koristi motore koji se baziraju na motorima NK-33, prvobitno napravljenim za sovjetsku „mesečevu“ raketu-nosač N-1.

«Sovjetski motori upućuju privatnu američku raketu po narudžbini NASA ka Međunarodnoj kosmičkoj stanici» - samo ova rečenica je dovoljna da bi se shvatilo koliko se promenio raspored pozicija «svemirskih snaga» u drugoj deceniji XXI veka u poređenju s početkom kosmičke ere. Slika postaje raznovrsnija. I više se ne radi o ulasku privatnih kompanija u kosmičku sferu. Novo postaje to što „privatnici“ pokušavaju da malo-pomalo diktiraju svoje uslove na tržištu lansiranja i postepeno proniču u „srž“ kosmonautike, što još uvek ostaju pilotirani letovi. Dok se prvo odavno moglo očekivati s drugim se pitanje može postaviti na sledeći način: da li privatni kapital može bitno da promeni situaciju u ovoj oblasti osvajanja kosmosa?

Najrealističnija usluga široke potrošnje u narednim decenijama mogu postati suborbitalni letovi – «skok» iznad 100 km i povratak. Po ceni od nekoliko desetina hiljada dolara ovakvi letovi su – iako skupo, ali relativno masovno zadovoljstvo.

Put u «veliku» kosmonautiku je druga stvar. Ovde će, očigledno, još prilično dugo vremena interese privatnih igrača određivati politika državnih kosmičkih agencija. Upravo one mogu da dozvole sebi da duže vremena ulažu sredstva u granu koja se ne isplaćuje odmah i u kojoj se zahteva povećano osiguranje bezbednosti.

Danas je polje za ulaganje napora privatnika ograničeno na Međunarodnu kosmičku stanicu kojom upravljaju državne kosmičke agencije. Stanica je izazvala i još uvek izaziva aktivnu kritiku, ali izgleda da niko ne planira da je se odrekne, kao i pilotirane kosmonautike u celini.

Privatne kompanije u ovu oblast pokušava da privuče NASA u okviru programa COTS (Commercial Orbital Transportation Services) za dopremanje tereta i CCDev (Commercial Crew Development) – za dopremanje astronauta na stanicu. Perspektive se ovde određuju budućnošću stanice koju će, kao što smo saznali pre nekoliko dana, NASA nastaviti da podržava još najmanje devet godina. A 9. januara je u Vašingtonu počeo samit šefova kosmičkih agencija sveta, na kojem se govori o pilotiranoj kosmonautici i budućim svemirskim stanicama, eventualno van granica niske Zemljine orbite. Iako je malo verovatno da će na ovom susretu biti doneta sudbonosna odluka, u toku ovakvih razmatranja se ipak formira plan daljih aktivnosti.

Olga Zakutnjaja



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...


Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...

Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...


Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....

Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...


Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA