Rastanak u Avganictanu: šta je na oproštajnim razglednicama NATO-a?
Ovih dana novi šef odbrambenog resora Nemačke Ursula fon der Lajen nazvala je bojeva dejstva vojske koalicije u Avganistanu „ratom“. Pred kraj minule godine gospođa vojni činovnik posetila je na kratko Avganistan. Kao što se zna, do kraja 2014. godine međunarodne snage ISAF koje deluju pod okriljem NATO-a, treba da napuste Avganistan. Istina, sećanje na sebe, po svemu sudeći, ostavljaju ne baš najlepše. Čak u očima svojih sunarodnika.
Tim povodom prilično indikativno izgledaju izjave saradnika nekih međunarodnih nevladinih organizacija, koje su tokom niza godina realizovale svoju delatnost u Avganistanu. Između ostalog, na konfrenciji za štampu održanoj 16. januara u Berlinu i posvećenoj problemu rada nevladinih organizacija u Avganistanu psole povlačenja stranih trupa, član uprave nemačke Organizacije za pomoć gladnima u svetu Matias Moge nije laskavo govorio o koncepciji takozvane „mrežne bezbednosti“, proglašenoj pre nekoliko godina. Ona predviđa stesnu vezu između vojske i humanitarnih aspekata misije ISAF. Kada nešto preduzimamo zajeno, rekao je Moge, to dovodi naš posao u opasnsot. Ne želimo da nas stanovništvo meša sa predstavnicima oružanih snaga.
Još pre dve godine, komentarišući rezultate anketiranja o odnosu Avganistanaca prema snagama ISAF, nemački Fajnenšl Tajms Dojčland primetio je: Nije valjda da nekog čudi što nemačke vojnike u Avganistanu danas vole manje i što nemačku armiju vide ne kao saveznika, već kao stranu u ratu? Odgovor je jednostavan: upravo takva ona i jeste u stvari.
Jasno je da je glavni razlog koji priznaju svi eksperti uzaludnost pokušaja Zapada da prelome vekovni način života u Avganistanu. Drugi, ništa manje bitan, jeste oslanjanje na vojnu silu u rešavanju avganistanskog problema. I jedno i drugo je besperspektivno, ubeđena je većina eksperata, kao na primer odgovorni urednik lista Nezavisni vojni pregled Viktor Litovkin.
- U dve reči to je tako – ljudi ne žele mešanje u svoj život. Oni žive po svojim zakonima i drugi ne žele. Vojska se može, naravno, kritikovati. Ali kada u tuđu zemlju ulazi vojska, ona uz sve svoje namere deluje kao slon u staklarskoj radnji – puca, bombarduje, ubija. Svaka vojska.
Na kraju ove godine saveznici iz NATO-a koji su se zadržali u Avganistanu rastaće se konačno sa svojim ne previše gostoljubivim domaćinima. Kakve razglednice će ostaviti za oproštaj? Neće li biti u tim kovertima pored reči i ništo drugo?
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Nemačka
- Avganistan
- NATo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















