Pre četvrt veka završio se gotovo 10-godišnji boravak Ograničenog kontigenta sovjetske vojske u Avganistanu. Od onda su eksperti pokušavali da daju jedinstvenu ocenu, bilo je različitih pogleda i stavova. Jedno je sigurno- da je ovo bila najveća spoljn
Pre četvrt veka završio se gotovo 10-godišnji boravak Ograničenog kontigenta sovjetske vojske u Avganistanu. Od onda su eksperti pokušavali da daju jedinstvenu ocenu, bilo je različitih pogleda i stavova. Jedno je sigurno- da je ovo bila najveća spoljnopolitička akcija za čitavu posleratnu istoriju SSSR koja do danas nema jednoznačnu ocenu.
Poslednji sovjetski vojnik je Avganistan napustio 15.februara 1989.godine. Sada već legendarni general pukovnik Boris Gromov rukovodio je povlačenjem 40. armije, koja je je bila glavni deo Ograničenog kontigenta sovjetske vojske. On je odlično sproveo ovu akciju i upravo njegovim iskustvom sada žele da se posluže i Amerikanci, pred kojima danas stoji zadatak manje-više civilizovanog završetka dugogodišnje okupacije Avganistana.
Među Sovjetskom i Američkom kampanjom u Avganistanu postoje ne samo paralele, već i mnogo razlika. Glavno je to što je SSSR uspeo da postigne svoj cilj, a SAD nije. Ograničeni kontigent je najpre imao zadatak da pomogne vladi Avganistana tokom regulisanja unutrašnje situacije. A kao dugo - da spreči moguću spoljnu agresiju. Ovi zadaci su bili u potpunosti ispunjeni.
Po mišljenju sovjetskog političkog rukovodstva, Aprilska revolucija nije smela da propadne. U ideologiju se mešala i geopolitika. I to je najpre rukovodilo odlukama Moskve, govori glavni urednik časopisa „Nacionalna odbrana“ Igor Korotčenko:
- Avganistanska kampanja je bila neizbežna iz perspektive zaštite naših nacionalnih ciljeva i interesa. Više od toga, sami Avganistanci danas sa nostalgijom pamte ta vremena. Mi nismo bili okupatori, mi smo gradili novi Avganistan. Mi smo ostavili Nadžibulaha sa jakom avganistanskom armijom. Godinu ili dve on je uspešno kontrolisao sitauciju u svojoj zemlji. A prekid materijalno-tehničke pomoći od strane SSSR je doveo do pada režima Nadžibulaha. Današnji režim predsednika Karzaja apsolutno nije dugovečan. To je fantom. I SAD će teško iz Avganistana izaći tako visoko podignute glave kao što smo tada mi.
Dovoljno je indikativno to što je Avganistanska kampanja uz svu svoju tragičnost i moguću besmislenost koja joj se možda može staviti kao obeležje, odigrala ozbiljnu ulogu tokom formiranja spoljnopolitičkog kursa nove Rusije. Danas je Moskvi jasno da su vojne metode rešavanja političkih kriza bez perspektive i da samo kompromis može dovesti do regulisanja krize. Ovo stanovište Moskva pokušava da predstavi i drugim važnim igračima na sadašnjoj geopolitičkoj sceni. To je osnovna poruka koja proizilazi iz avganistanskog iskustva SSSR.
Sergej Duz,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Avganistan
- rat
- godišnjica
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















