Vojna razonoda EU
Tokom poslednjih godina, Brisel je na račune nekoliko evropskih kompanija koje se bave proizvodnjom oružja uplatio novac u istraživačke svrhe- tvrdi se u izveštaju britanske nevladine organizacije (NVO) „ Statewatch ”, čije se sedište nalazi u Londonu.
Ukupno, govori se u izveštaju organizacije „ Statewatch ”, iz briselkih fondova na račune odbramebnog sektora otišlo je 315 miliona evra u „istraživačke svrhe“. Otprilike 120 miliona evra od ove sume je otišlo na finansiranje upravo vojnih projekata. Prema odredbama aktuelnog evropskog programa naučnih istraživanja i inovacija « Horizon - 2020", sredstva izdvojena za realizaciju, ne mogu se koristiti u vojne svrhe.
Među glavnim korisnicima novčanih sredstava iz Brisela su najpre giganti vojne industrije kao što su Thales, Selex, EADS i Sagem . Pri tome, kako se posebno podvlači u dokumentu britanskih boraca za ljudska prava, više od polovine novca koje je upućeno ovim vojnim firmama otišlo je u ime razrade projekata bezpilotnih letelica. Trenutno iz fondova EU, prema izveštaju NVO „ Statewatch ”, finansiraju se takvi projekti kao što je „Talos“ za nadgledanje kopnenih granica, „Persej“ za kopnene i morske, kao i „Sibila“ samo za morske. Razrada ovih dronova se odvija u francuskim odbrambenim koncernima kao što su Dassault, Aviation i Thales . A projketu Talos za koji je iz sredstava EU izdvojeno 13 miliona evra, priključen je i koncern iz Izraela koji se bavi proizvodnjom vojnih dronova.
Osim svega navedenog, u novembru minule godine 7 država EU- Francuska, Nemačka, Italija, Holandija, Španija i Poljska su formirale „klub“ sa ciljem stvaranja programa za Evropsku agenciju za odbranu.
Iako u Evropskoj komisiji kategorički odbijaju optužbe da se bave vojnim istraživanjima, londosnki borci za građanske slobode govore o ovoj gotovo neskrivenoj tendenciji EU ka „militarizaciji“. Da ostavimo u zagradama afričke pohode Francuske, razgovore Berlina o novim inostranim misijama Bundesvera, koje ne isključuju možda baš tu Afriku... Istina, govoriti o potpunom jednistvu u Evropi ovim povodom, ovde, ipak ne bi trebalo jer je prisutna potpuna neopredeljenost, smatra šef odeljenja evropske bezbednosti Instituta Evrope Dmitrij Danilov:
- EU, sa jedne strane, ne može da ne deluje- imajući u vidu svoju političku odgovornost i angažman. A sa druge strane, u čitavom nizu slučajeva ne može da deluje efikasno. Unutar EU kao i do sada postoje različite tačke gledišta u odnosu na to u kom pravcu bi trebalo delovati.
Kao što vidimo, broj pitanja raste. A tim pitanjima možemo dodati još jedno - kome i za šta su neophodne bespilotne letelice u Evropi?
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/fdecomite/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















