Arktik: novo vreme, novi prioriteti
Arktička zona čini peti deo teritorije Rusije i poseduje zaista ogromne sirovinske resurse. Mada nisu još istražena sva skrovišta ovog kutka naše zemlje. Ipak važno je imati u vidu da Arktik nije prosto teritorija bogata naftom i gasom sa velikim tranzitnim potencijalom, već i krhki ekosistem i jedinstveno kulturno nasleđe.
Zato tamo čovek treba da radi sa velikom odgovornošću i brigom o očuvanju ovog u svakom pogledu izuzetnog regiona.
Arktik su poslednjih decenija razmatrali isključivo kao zonu strateških interesa. Kompleksa naoružanja u arktičkom regionu ima manje, odvijaju se konsultacije i o smanjenju sistema PRO. Sada su zemlje suparnice zbog resursa, komecijalne reputacije, tržišta plasmana. A postavljanjem novih akcenata promenili su se i planovi država povodom Arktika. Rusija je obnovila svoju strategiju 2008. godine i potvrdila je odgovarajućim dokumentom, ističe ambasador za specijalne misije, predstavnik Rusije u Arktičkom savetu Anton Vasiljev.
- U dokumentu Osnove državne politike RF u Arktiku u periodu do 2020. godine mi smo formulisali jasne nacionalne interese, oko kojih se gradi unutrašnja i spoljna politika Rusije. Imamo 4 fundamenalna cilja: resursi, mir i stabilnost, očuvanje krhkih arktičkih ekoloških sistema. Četvrti naš fundamentalni nacionalni iteres u Arktiku je korišćenje naše prirodne konkurentske prednosti – Severnog pomorskog puta.
Razrada nalazišta goriva u Arktiku vrši se punom parom. Zbog topljenja lednika postaju dostupni novi izvori koji su se ranije skrivali pod slojem leda. Ipak suparništvo među zemljama za nova nalazišta ne može da postoji. Skoro svi arktički resursi se nalaze u određenim ekonomskim zonama, tačnije pripadaju pojedinim državama. A po pitanju bezbednosti regiona međunarodna zajednica treba da bude aktivnija, kaže profesor Ruske akademije privrede i državne službe Aleksandar Mihajlenko.
- To je vrlo važna geopolitička oblast. Ovde je i sam Arktik, i Severni Ledeni okean, i Severni pomorski put. Za ovaj region veliko interesovanje ispoljavaju okolne zemlje: Kanada, Danska, Norveška, SAD, ali i Kina, Japan, Južna Koreja. Važna pitanja vezana za Arktik su bezbednost, ekologija, i naravno, komercijalni interesi.
Treba znati da je Arktik jedinstveni ekološki region. Lokalnom ekositemu se nanosi ozbiljna šteta zbog ekonomske delatnosti. A ona ponekad uopšte ne može da se nadoknadi. O radu na obnovi i očuvanju krhke prirodne ravnoteže govori zamenik direktora Naučno-istraživačkog instituta Arktika i Antarktika Aleksandar Danilov.
- To je čišćenje konkretnih teritorija od već nanete nagomilane štete: otpadi, burad, zapušteni objekti. Takav posao se izvodi na račun grantova Ruskog geografskog društva i Ministarstva prirodnih resursa na Zemlji Franca Josifa. Ali slični radovi čišćenja vode se na nivou regiona. A globalno ekološka bezbednost u Arktiku je otvaranje novih proizvodnji koje nanose minimalnu štetu ili uopšte ne štete životnoj sredini, to su nove tehnologije.
Konačno, još jedan nacionalni interes Rusije u Arktiku je kroišćenje naše prirodne konkurentske prednosti – Severnog pomorskog puta. Ova maršruta je već nacionalna trasnportna komunikacija Rusije. 40% obalske linije Arktika spada u teritoriju RF. Druga prednost je to što se ledovi tope, pre svega upravo sa strane Rusije. Dok na primer zapadni prolaz Kanade biće otovren mnogo kasnije.
Kira Kalinina,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















