Lekcije istorije: Ostrvo Krim
Nije novost da književnost osim estetske funkcije nosi u sebi i obrazovni potencijal. On se razotkriva na razne načine, u zavisnosti od želje da se uzme u obzir lekcija. Aktualni podaci mogu da se pronađu u romanu Ostrvo Krim Vasilija Aksjonova, napisanom 1979. godine i objavljenom u Rusiji tek 1990. godine. Decenijama kasnije roman se razotkriva na nov način.
Ostrvo Krim je socijalno-politička fantastika, anitiutopija. Ostrvo Krim je odvojeno od kopna moreuzom, za vreme građanskog rata 1920. zauzela ga je Crvena Armija i na njenoj teritoriji je formirana demokratska ruska prosperitetna država. Krimska prestonica Simferopolj je savremeni megapolis sa blistavom insfrastrukturom, stvaralački poligon za arhitekte urbaniste iz čitavog sveta, gde vladaju komfor i stil. Sv je odlično, ali među stanovnicima Krima počinje da se širi ideja spajanja sa SSSR koju propagira partija Savez Zajedničke Sudbine.
Njen lider je ugledni političar, urednik lista Ruski Kurir Andrej Lučnikov. On često boravi u Moskvi gde ima mnogo prijatelja i ljubavnicu. Putuje po Rusiji, upoznaje se sa običnim ljudima koji izazivaju divljenje kod njega. Vrativši se na ostrvo Krim, Lučnikov rešava da ostvari po svaku cenu ideju spajanja ostrva sa istorijskom domovinom. Sovjetska vlada ide u susret obraćanju Saveza Zajedničke Sudbine i počinje vojnu operaciju pridruživanja Krima SSSR. Na ostrvu je katastrofa: umiru ljudi, razara se uspostavljeni način života. Lučnikov vidi do čega je dovela njegova sumanuta ideja. Takav je ukratko siže.
U romanu Ostrvo Krim zanimljiva je sama predstava o politici. Na primeru glavnoj heroja Aksjonov pokazuje kako pametan, obrazovan i simpatičan čovek uronuo u hipertrofiranu ideju dopušta pogibiju čitave države. Kada se u obzir uzima ne mišljenje čitavog naroda, već samo jedne opozicione strane. Kada su ljudi spremni da razaraju svoj mir, svoje političke i ekonomske slobode i interese, da idu uprkos zdravom razumu. Sličnu sitauciju smo videli danas u novoj Ukrajini. Aksjonovu je pošlo za rukom da pokaže kako opsednutost pseudodemokratskim idejama i politikom pretvara se u izdaju sebe samog i svoje zemlje u celini.
Naravno, analogije romana sa realnošću nisu direktne. Na primeru Krima Aksjonov je opisao Rusiju bez komunističkog uticaja koja postoji danas. A realno ostrvo Krim sa njegovom posebnom sudbinom srećno je izbeglo sudbinu o kojoj je govorio pisac i odabralo drugi put, preko referenduma.
8. marta 2014. godine u programu Vesti subotom u intervjuu posvećenom krimskim događajima emitovan je ovakav dijalog novinara Sergeja Briljova i premijera Autonomne Republike Krim Sergeja Aksjonova:
Briljov: Ne mogu da ne pitam. Vasilij Aksjonov koji je napisao Ostrvo Krim, da nije slučajno bio vaš rođak?
Aksjonov: Nažalost nije.
Briljov: Drugi deo ovog romana sve jedno ćete dopisati.
Aksjonov: Potrudiću se da dopišem!
Ovog puta istorija ostrva Krim će obavezno biti sa srećnim završetkom.
Ana Fjodorova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- književnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















