Da li će Edinburg postati nova evropska prestonica?
18. septembra u Škotskoj će biti održan referendum po pitanju nezavisnosti od Velike Britanije. London se kategorički protivi, preti Edinburgu svim mogućim ograničenjima.
Premijer Dejvid Kameron zaista ima čega da se plaši. Ako Škoti budu glasali za nezavisnost, pet miliona podanika Njenog Veličanstva i britanska baza nuklearnih podmornica pored Glazgova će se naći na stranoj teritoriji.
Evropa je na pragu čitavog niza referenduma o samoopredeljenju teritorija koje se sada nalaze u sastavu ključnih zemalja EU, kao što je Velika Britanija, Španija i Italija. Nikakvo posebno uzbuđenje to ne izaziva. EU i SAD ne uvode sankcije i ne prete Rimu, Londonu i Madridu, kao u slučaju Rusije, koja je podržala izraz volje većine stanovnika Krima i potpisala sporazum o ulasku poluostrva u sastav ruske države.
Odvajanje Škotske od Ujedinjenog Kraljevstva je malo verovatno. Zato i sporovi oko referenduma skoro da se ne vode, smatra vršilac dužnosti direktora Evropskog instituta Aleksej Gromiko:
- Tamo nema zakona koji bi zabranjivao jednom od regiona da sprovodi referendume. I ako većina stanovništva glasa za odvajanje, London ne može legalno to da spreči. Ali svi znaju da će škotski nacionalisti na ovom referendumu pretrpeti poraz. Njih podržava oko 35% stanovništva. Separatistička raspoloženja, naravno, u Škotskoj postoje, ali ona će ostati u sastavu Velike Britanije.
Ipak vlada Škotske je odlučna. Ona je objavila Belu knjigu u kojoj je detaljno opisan plan izlaska iz sastava Velike Britanije. Još prošle godine škotski premijer Aleks Salmond izjavio je da će suverenitet omogućiti da realizuje kolosalni potencijal aktualne autonomije. Garancija procvata će biti nafta Severnog mora koja, kako kažu borci za nezavisnost, geografski pripada Škotskoj. Uz ogromne turističke tokove. Na račun ovih resursa vlasti će moći da povećaju socijalne doprinose. Nezavisna zemlja će stvoriti sopstveni poreski sistem i armiju. U slučaju realizacije ovih planova u EU će biti stvoren opasan presedan koji u perspektivi može da dovede do neuspeha najambicioznijeg projekta druge polovine 20. veka.
Čak uzimajući u obzir relativno niska separatistička raspoloženja, rezultat referenduma za sada nije predodređen. Sociologija ponekad greši. Škoti imaju još vremena da se sete svoje borbe za suverenitet, koja ima davnašnju istoriju. Još u 14. veku, posle mnogobrojnih pokušaja Egleske da pridruži Škotsku, desila se bitka kod Bankoberna, posle koje je London priznao nezavisnost suseda. Zatim je Škotska dobila sospstvene organe uprave i parlament pod okriljem kralja Jakova Šestog. Ipak četiri veka kasnije Aktom o uniji formiran je jedinstveni parlament i centralna vlada, a škotski predtavnički organi su ukinti. Od tog trenutka započela je istorija Škotske kao dela Ujedinjenog Kraljevstva, a takođe letopis njenog „hladnog rata“ za nezavisnost.
Španski profesor, politikolog Manel Para smatra:
- Svaka država članica EU ima pravo samostalno da donosi odluku da li je spremna da pruži nezavisnost svom delu ili ne. To je propisano u Sporazumu o EU. Škotska je upravo takav slučaj. Uzima se u obzir da održavanje referenduma London nije zabranio, verovatnoća sticanja nezavisnosti postoji. Drugo je pitanje što će Škotska izgubiti članstvo u EU kao deo Velike Britanije. A da li će hteti da je prime nazad, veliko je pitanje. Pre bi se reklo da neće.
Politikolog Igor Kovaljov je skrenuo pažnju na važan detalj koji podiže zavesu sveopšteg mira:
- Referendum u Škotskoj je rezultat dogovora njenog separatističkog dela sa vladom Velike Britanije. Ona je dala referendumu legitimnost. Ako se Škotska odvoji i postane samostalna država, ona će imati ozbiljne probleme. Tome se neće odbradovati drugi članovi EU koji imaju separatiste, ista ta Španija. I ovde su moguća dejstva u cilju da se ne dozvoli širenje ove tendencije na druge zemlje kontinenta.
Pasijans još nije složen. London je naravno zabrinut centrifugalnim tendencijama koje predstavljaju pretnju po nacionalnu bezbednost zemlje. Ali englesko razumno uverenje da će Škotska ostati deo Ujedinjenog Kraljevstva ne daje povod zapaniku. Uskoro će svet videti koliko je dobro razvijena intuicija političkog establišmenta u britanskoj prestonici.
Ilija Harlamov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »















