Prvi svetski rat: upisati ličnu priču u opštu
Obeležavanje stogodišnjice od Prvog svetskog rata biće povod za organizovanje naučnih konferencija, izdavanje monografija i na kraju krajeva političkih manipulacija. Ali, što je manja verovatnoća posedeti svome deki na kolenima i pitati „Deko, pričaj mi o ratu?“ (a u slučaju sa Prvim svetskim ratom to je nemoguće), time veću cenu ima svaka „lična istorija“ slavnih predaka.
Slavnim-precima.srb – ime je internet portala koji je stvoren uz pomoć države. On sakuplja skenirane fotografije i dokumenta iz ove epohe: tu je i fotografija sa venčanja srbskog oficira i pismo vojnika koji je bio u zarobljeništvu, vojne knjige i odluke o dodeljivanju državnih nagrada. Sećanje na ljude koji su ratovali i štitili zemlju, onu koja podseća na stihove Nikolaja Gumileva o Rusiji „zemlju koja je mogla postati raj“, ali je „postala stanište vatre“. Govori koordinator projekta Ivan Vasilić:
- Na taj način će građani moći da se u vremenu nakon sto godina ponovo pridruže svojim precima u zajedničkim mislima. Mi smo ovim projektom hteli da pozovemo građane da na ovaj način učine vidljivim svoje pretke koji su učestvovali u Prvom svetskom ratu. Prvenstveno pozivamo građane Srbije, Srbe u regionu i dijaspori da se uključe u projekat ali svakako i naša braća Rusi takođe mogu da dostavljaju fotografije svojih predaka ako su učestvovali u ratnim zbivanjima na teritoriji Srbije od 1914. godine i kasnije.
Slični projekti postoje u Rusiji. Jedan od njih je i „Heroji Prvog svetskog“, koji postoji još od 2010. godine. Govori njegov autor Konstantin Pahaljuk, stručnjak za istorijska pitanja „Ruskog vojno- istorijskog društva“:
- Istorija se često svodi na nabrajanje bitki: puk je pošao tuda, potom onuda, šema, karte... To je prilično dosadno. Želeli smo da predstavimo bitke kroz podvige ruskih vojnika i oficira, kroz lično učešće. Na primer, sećanje na generala Sljusarenka, heroja Prvog svetskog rata koji je spasio Prvu armiju 1914.godine od pogroma u Istočnoj Prusiji. Već 6 generacija muškaraca iz roda Sljusarenka povezani su sa armijom. Njegov otac je vojevao u Rusko-turskom ratu, a on sam heroj je Prvog svetskog rata, njegov zet - Građanskog, sin zeta je bio učesnik Drugog svetskog rata, a unuci danas služe u okviru Baltijske flote.
Slični projekti nisu deo akademske istorije, iako se na osnovu njih mogu objavljivati i ozbiljni članci i analize- primećuje Konstantin Pahaljuk. Ali, imaju i važan zadatak- da se svaka lična priča i porodična istorija upišu u jednu opštu, kako bi javnost bila upoznata sa istorijom Prvog svetskog rata, koja ni u kojem slučaju ne bi smela da ostane bezlična.
Timur Blohin,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Srbija
- rat
- istorija
- godišnjica
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















