Promocija knjige „Srbija u Velikom ratu“ u Ruskom domu u Beogradu
Uprkos hladnom vremenu i kiši koja je neprestano padala nad Beogradom, velika sala Ruskog doma je u sredu uveče bila puna zainteresovanih ljudi koji su došli na predstavljanje nove knjige pod nazivom „Srbija u Velikom ratu 1914-1918“.
Na promociji su govorili njeni autori i specijalni gosti, koji su tom prilikom detaljno objasnili značaj pojavljivanja knjige baš u ovom trenutku, na stogodišnjicu od početka Prvog svetskog rata, kada mnogi pokušavaju zlonamerno da falsifikuju istoriju i lažno optuže Srbiju za njegovo izbijanje. To je već na samom početku potvrdila profesor Mira Radojević, koautor knjige, rekavši da je ona nastala kao neka vrsta pobune protiv revizionističke istorije, i još je pojasnila da je knjiga izdata uz pomoć srpske dijaspore, Srpske književne zadruge i Beogradskog fonda za svet ravnopravnih.
Ona je istakla da se pred prisutnima nalazi kratka istorija Srbije i srbskog naroda u Velikom ratu, te upozorila da se danas u svetu ulaže ogroman novac u štampanje mnogih knjiga kojima se pokušava oprati istorija gubitničkih sila. Takođe, profesor Mira Radojević je pozvala domaće istoričare da i oni na isti način daju svoj doprinos da se sačuva kolektivno sećanje na zajedničku prošlost. A drugi koautor knjige, akademik Ljubodrag Dimić je podsetio javnost da su poražene sile u Prvom svetskom ratu već 1920-ih i 30-ih godina počele laganu reviziju istorije, a za današnje pokušaje prekrajanja istorije je kazao da su oni motivisani političkim razlozima.
Nadalje, akademik Dimić je naveo da se na početku knjige postavlja pitanje – da li je Srbija želela taj rat, i odmah zatim je dao iscrpan odgovor sa mnoštvom konkretnih argumenata kojima se dokazuje da je Srbija u to vreme htela dugotrajan mir, s obzirom da joj nikako nije bilo u interesu, niti je mogla, da započinje ratni sukob. Naposletku, posle drugih učesnika, nekadašnji ministar spoljnih poslova Živadin Jovanović je govoreći o knjizi podvukao da ona predstavlja branu protiv optužbi na račun Srbije, te da ima veliki nacionalni i moralni značaj. On se posebno osvrnuo na ultimatum Habsburške monarhije ispostavljen Srbiji 1914. godine, i rekao da ultimatumi imaju kontinuitet i sa novijom istorijom, podsetivši na ultimatum u Rambujeu, kao i na ultimatum Ahtisarija nakon bombardovanja Srbije. On se potom kao bivši diplomata sa velikim iskustvom zapitao da li i danas treba da vodimo istu politiku kao te 1999. godine ili trebamo uhvatiti korak sa novim trendovima u kontekstu najnovijih događaja na istoku?
Na kraju prezentacije knjige „Srbija u Velikom ratu 1914-1918“, Živadin Jovanović je obelodanio inicijativu da se povodom stogodišnjice od Prvog svetskog rata na beogradskom Kalemegdanu podigne spomenik srbskim i ruskim vojnicima koji su u njemu učestvovali, a pri tom je izrazio nadu da će i državne institucije da prihvate tu ideju, što je prisutna publika pozdravila burnim aplauzom podrške. Na taj način je, govorima autora knjige i izdavača, te uz nekoliko vrhunskih muzičkih interpretacija i čitanjem probranih odlomaka, u velikoj sali Ruskog doma u Beogradu predstavljena najnovija knjiga koja podseća na uzroke izbijanja i tok Prvog svetskog rata, za koga je tadašnji predsednik srpske vlade Nikola Pašić rekao – da ga Srbija nije htela, ali je morala da ga prihvati zbog narodne časti i državnog suvereniteta.
Ratko Paić,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Srbija
- istorija
- rat
- keiževnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















