Težak udarac Vašingtonu
Kirgistanske vlasti su u petak saopštile da je njihova odluka o zatvaranju američke vazduhoplovne baze u toj zemlji konačna, čime je zadat udarac pokušajima nove administracije u Vašingtonu da zadrži ključni centar podrške američkim operacijama u Avganistanu.
- Odluka je donijeta - rekao je portparol Vlade u Biškeku, Ajbek Sultangazijev.
- Američka ambasada (u Biškeku) i Ministarstvo spoljnih poslova Kirgistana razmjenjuju stavove u vezi s tim pitanjem, ali nema razgovora o tome da se baza zadrži - dodao je Sultangazijev.
Premijer Kirgistana, Igor Čudinov, izjavio je da Vlada nije dobila nikakve dodatne ponude Vašingtona u vezi s bazom, navodeći da Biškek želi da zatvori bazu zbog toga što se ne slaže s američkim metodama u Avganistanu.
SAD su u četvrtak saopštile da još razgovaraju s Kirgistanom o zadržavanju vazduhoplovne baze Manas u toj pretežno islamskoj i siromašnoj bivšoj sovjetskoj republici koja važi za tradicionalnog saveznika Rusije.
Ova odluka Kirgistana predstavlja ozbiljan izazov za američkog predsjednika, Baraka Obamu, koji planira da poveća broj američkih vojnika u Avganistanu.
Vašington je istovremeno ulagao napore da ojača puteve za snabdijevanje snaga u Avganistanu preko Pakistana, gdje postoje veliki bezbjednosni rizici.
I NATO je saopštio da je zabrinut zbog moguće umiješanosti Rusije u donošenju ovakve odluke kirgistanskih vlasti.
Kirgistanski predsjednik, Kurmanbek Bakijev, saopštio je ove sedmice da SAD moraju da zatvore vojnu bazu u Kirgistanu.
On je to saoštio poslije susreta s ruskim predsjednikom, Dmitrijem Medvedevim, u Moskvi, kada je Kirgistanu obećano više od dvije milijarde dolara pomoći i kredita od Rusije.
Ostaje da o zatvaranju američke vojne baze konačnu riječ donese parlament u Biškeku sljedeće sedmice, za šta će biti potrebna prosta većina glasova poslanika od kojih većina dolazi iz partije naklonjene predsjedniku Bakijevu.
Vašington je otvorio bazu u Kirgistanu 2001. godine pošto je počela vojna intervencija koalicionih snaga, sa SAD na čelu, u Avganistanu.
U američkoj vazduhoplovnoj bazi Manas nalazi se više od hiljadu članova vojnog osoblja.
U slučaju donošenja konačne odluke o zatvaranju baze, američko osoblje bi dobilo rok od šest mjeseci da obustavi aktivnosti i napusti zemlju.
- Izvor
- Fokus
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















