Ustavne promjene u BiH mogu da zapale Balkan
Živimo u rovitom okruženju i u budućnosti biće nam potrebno mnogo kadrova, kojima je bezbjednost zanimanje i profesija. Zbog toga smo i odlučili da Fakultet bezbjednosti pri Univerzitetu u Beogradu već ove jeseni otvori svoje odjeljenje u Banjoj Luci
Ovo je u intervjuu "Fokusu" rekao profesor doktor Vladimir N. Cvetković, dekan Fakulteta bezbjednosti iz Beograda, napomenuvši da ova ustanova već ima veoma dobre veze s institucijama Republike Srpske.
FOKUS: Republika Srpska, očigledno je, kuburi s kadrovima iz oblasti bezbjednosti. Mislite li da će otvaranje jednog ovakvog fakulteta pomoći da se stvari promijene?
CVETKOVIĆ: Tačno je, Republika Srpska zaista kuburi s ovim kadrovima. Primjera radi, na našem fakultetu imamo mnogo ljudi iz MUP-a RS na različitim specijalističkim studijama, zatim nekoliko ima prijavljene magistarske radove i doktorate, a neki su i na osnovnim studijama. Odatle je, da tako kažem, potekla inicijativa da bi nešto trebalo da uradimo po ovom pitanju.
FOKUS: Kakva je trenutna bezbjednosna situacija na ovim, da ih tako nazovemo, našim prostorima?
CVETKOVIĆ: Živimo u rovitom bezbjednosnom okruženju, najkraće je što mogu da kažem o tome. I to nije nešto što je od juče. Ovdje stabilnosti nema, jer se ovdje, a pri tome mislim i na Srbiju i na BiH, Hrvatsku, Crnu Goru, Makedoniju i cijelu Jugoistočnu Evropu ili Zapadni Balkan, kako vam je draže, prepliću interesi mnogih jakih država svijeta. A kada je takva situacija na terenu, neminovno strada lokalno stanovništvo. Ovih dana vidimo kako se pojačavaju bezbjednosne prijetnje na prostoru BiH. O Srbiji neću ni da govorim, jer situacija s Kosovom jeste nešto što će dugoročno da drži u nestabilnosti cijeli taj region.
FOKUS: Koji su to bezbjednosni rizici prvenstveno izraženi u BiH?
CVETKOVIĆ: Ustavno prekomponovanje BiH jedan je od najaktuelnijih bezbjednosnih rizika. Postojeći ustavni poredak u BIH jeste posljedica građanskog rata, koji je, takoreći, juče buktio na ovim prostorima. Mijenjati taj ustavni poredak, s jedne strane, jeste šansa da se stvari postave na nov, svježiji i perspektivniji način, ali s druge strane, otvara mogućnost da stvari odu u drugu krajnost. To znači, povećanje nestabilnosti, omogućavanje lokalnih čarki, zatim i ozbiljnih sukoba, koje niko neće mirno posmatrati sa strane. Ono što je posebno opasno jeste činjenica da samo jedan mali incident ili konflikt u BiH može da zapali cijeli ovaj prostor. Bio bi to klasičan domino efekat. Preko noći bi ušli u novi začarani krug krvavih sukoba.
FOKUS: Šta mislite, kome bi, uopšte, bilo u interesu da izazove nekakav novi sukob u BiH?
CVETKOVIĆ: Svakome ko pokušava da nametne svoju volju protiv volje drugih. Jasno je da svaki jednostrani potez vodi u veliki problem. Čak i ako taj potez povuče dojučerašnja neprikosnovena sila. Predvidjeti šta će se u naredne dvije, tri ili deset godina dogoditi u BiH, mislim da je potpuno nemoguće. Ne samo zbog toga što su lokalni akteri takvi kakvi su i što imaju nekakve međusobne neriješene račune, već zbog toga što je spoljni okvir potpuno nepredvidiv. Jednostrani, nasilni potezi nikome neće donijeti dobro, toga su svjesni svi, i lokalni i spoljni igrači.
FOKUS: Koliko su bezbjedni građani u zemlji u kojoj prvi čovjek Ministarstva bezbjednosti uporno negira postojanje opasnosti od terorizma?
CVETKOVIĆ: Taj čovjek očigledno vodi klasičnu politiku noja - glava u pijesku dok opasnost ne prođe. Terorizam nije irelevantna pojava, niko nema pravo da ignoriše lica ili informacije koje ukazuju na prisustvo opasnosti od terorističkih napada. Čak i ako se pokaže da su određene informacije bile netačne, reagovati se mora!
FOKUS: Po vama, koliko smo danas blizu ili daleko od Evropske unije?
CVETKOVIĆ: Po onome što se može čuti iz Brisela, ali i Londona, vrata Evropske unije za naše zemlje biće možda otvorena tek 2018. godine. Ono što je posebno važno naglasiti jeste činjenica da ćemo u Evropu ući svi zajedno, a ne pojedinačno, kako se to uporno želi prikazati. Isto tako, moramo znati da mnoge stvari ne zavise od nas. Ući ćemo u EU onda kada nam to oni dozvole.
- Izvor
- Fokus
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















