NATO vidi cilj
Transatlantska odlučnost i solidarnost odlučujući su uslovi za podršku gotovosti i reagovanje na mnogobrojne opanosti i izazove savremenosti. NATO je jedinstveni vojno-politički instrument koji omogućava da se ojača ova transatlantska odlučnost i da se ovaploti u zajednička dejstva.
Takvu izjavu dao je generalni sekretar alijanse Andres Fog Rasmusen na konfrenciji održanoj u Briselu i posvećenoj razmatrnju dokumenta pod nazivom Projekat transatlantskog jedinstva, predstavljenog njenim učesnicima.
Kako se saopštava na zvaničnom web-sajtu vojnog bloka, u pripremi dokumenta učestvovale su tri radne grupe iz redova članova Parlamentarne skupštine NATO-a, vojni eksperti 10 zemalja članica, kao i predstavnici udruženja ”mladih lidera” koje deluje u okviru alijanse. Cilj projekta je ocena aktualnog stanja transatlantskog partnerstva i perspektiva njegovog razvoja. Zaključci i preporuke autora dokument koji se razmatra na konferenciji treba da legnu u osnovu takozvane Transatlantske dekalracije čije usvajanje se planira na samitu NATO-a u Velsu u septembru 2014. godine.
Kako se podvlači u pres-relizu alijanse, projekat postavlja kao zadatak osiguranje široke političke podrške procesu daljeg jačanja transatlantskih veza i formiranju novog transatlantskog duha.
Istupajući na globalnom forumu u poljskom Vroclavu, zamenik generalnog sekretara NATO-a i bivši ambasador SAD u Rusiji Aleksandar Veršbou je izjavio da je kriza u Ukrajini naterala NATO da se vrati svojim bazičnim vrednostima, tačnije da ponovo postavi u centar pažnje pitanje kolektivne odbrane. Danas je reč o preformatiranju politike bezbednosti u postkrimskom svetu, kako se on izrazio. Između ostalog o podršci istočnih partnera, uključujući Ukrajinu, čijem suverenitetu, kako kaže Veršbou, uputila je izazov Rusija. I ovih dana novinske agencije saopštile su o referatu koji je pripremila grupa eksperata NATO-a. Kako se u njemu tvrdi, ne može biti povratka strateškom partnerstvu sa Rusijom dok Moskva realizuje dejstva koja ugrožavaju bezbednost Evrope i predstavljaju potpunu suprotnost ubeđenjima transatlantskog društva.
U čemu se sastoje ova ubeđenja očigledno pokazuju događaji na jugoistoku Ukrajine. Dobivši od zemalja NATO-a, pre svega SAD, potpunu moralnu i ne samo, podršku, kijevski rećim ciljano i metodično uništava sopstvene građane, proglasivši ih teroristima. Terorizam se sastoji u tome što 7 miliona stanovnika datih regiona izjasnilo se na referendumu protiv politike preporoda ideologije nacizma koju vode kijevske vlasti i izrazilo protest protiv diskriminacije ruskofonskog stanovništva. Kako smatra šef odeljenja za evropsku bezbednost Evropskog instituta Dmitrij Danilov, alijansa kako se bliži povlačenje trupa iz Avganistana intenezivno je tražila osnovu da održava svoju bezbednost u odsustvu vojnih dejstava. I sada, po mišljnju eksperta, cilj je pronađen. To je tobožnja pretnja koja potiče od Rusije.
Ovih dana, kako saopštavaju mediji, Litvanija, Letonija i Estonija su zabrinute politikom Kremlja, uvećavaju troškove za odbranu i nadaju se da će se pojaviti kod njih stalne vojne baze NATO-a. Ali pokretanje programa proširenja vojnog prisustva NATO-a i uvećanja naoružanja, upozorava Danilov, može da ima nepovratne posledice.
Čak čisto tehnički vrlo je teško menjati sličan kurs, kaže ekspert. Svaki vojni program može da bude ukinut, ali iza njega ide takozvani ponovni talas i ova inercija čak posle donošenja političke odluke, traje prilično dugo. I takva inercija u NATO-u će samo jačati.
Kako je izjavio ovih dana ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov, pokušaj NATO-a da nastavi proširenje na istok, približavajući svoju infrastrukturu granicama Rusije, protivreči obavezama koje su članovi NATO-a preuzeli na sebe u okviru OEBS-a, i u okviru Osnovnog akta saradnje između RF i Alijanse. Za sada, u svakom slučaju, kako su saopštile novinske agencije, na Zapadu Rusije započeli su vojni manevri koji su po razmerama uporedivi sa pomenutim manevrima zemalja-članica alijanse u Pribaltiku. Šta dalje?
- Izvor
- Glas Rusije, foto: AP/Virginia Mayo/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- NATO
- odnosi
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















