Putin i Fišer uspostaviće mostove
Vladimir Putin 24. juna stići će u zvaničnu posetu Beču. Predsednika Rusije pozvao je njegov austrijski kolega Hajnc Fišer. Prema zvaničnim saopštenjima, na dnevnom redu je širok spektar pitanja bilateralne saradnje i aktualni međunarodni problemi. Eksperti smatraju da će u centru pažnje biti regulisanje ukrajinske krize, a Austrija može da postane posrednik između Zapada i Moskve.
Austrijska štampa tvrdi da je dolazak predsednika Rusije u Beč bio planiran još za maj. Ipak poseta je bila odložena zbog nepomirljivosti stavova Zapada i Rusije zbog situacije u Ukrajini. Sve formalnosti su uređenje tek pošto je ruski lider boravio u Normandiji, gde se prvi put od početka ukrajinske krize sreo sa mnogim zapadnim liderima. Prema podacima austrijskog lista Di Pres, poseta je bila usaglašena sa predsednikom Evropskog saveta Hermanom van Rompejom i liderima Francuske i Nemačke Fransoom Olandom i Angelom Merkel.
Treba reći da su austrijske vlasti raspoložene mnogo neutralnije nego mnogi njihovi zapadni partneri. Mada je zvanično Fišer osudio zajedno sa čitavom EU pridruživanje Krima Rusiji, kasnije je izjavio: strogi izbor između Rusije i Zapada za Kijev je nemoguć. Prema rečima austrijskog predsednika, Ukrajina ima vekovne veze sa Rusijom, koje su posebno važne na istoku zemlje — dok zapadni deo više teži ekonomskom zbližavanju sa EU. Konsenzus u ukrajinskom društvu prilikom nematanja isključivo jednog puta teško da je moguć, ubeđen je lider Austrije.
Još ranije, pred krimski referendu, Fišer je upozoravao evrospke kolege na opasnost novih sankcija protiv Rusije. Pravilna politika, po njegovom mišljenju, treba da polazi od geografije i istorije, spaja u jednu celinu ekonomske veze i sa Rusijom, i sa Evropom. Kako ističu austrijski politikolozi, Austrija je vrlo zainteresovana za ruski ovac. Rusija je važna za austrijsku ekonomiju: u Beč i u prestonički region investirane su značajne sume ruskog kapitala. A u celini robna razmena između dve zemlje prošle godine dostigla je 7,5 milijardi evra.
Pored svog kolege Hajnca Fišera, ruski predsednik će se sastati sa federalnim kancelarom Austrije Vernerom Fajtmanom. Sa njim će Vladimir Putin razmotriti zajedničke projekte. Naravno, glavno pitanje je sudbina gasovoda Južni tok. Gasprom i austrijska naftna kompaija OMV potpisali su memorandum o namerama za realizaciju projekta Južni tok na teritoriji Austrije još 29. aprila. Beč, za razliku od drugih zemalja učesnica, nikakve korake na revidiranju sporazuma sa Rusijom zbog Trećeg energetskog paketa nije preduzimao. Ipak na nju, naravno, vrše pritisak, pri tome ne samo Evropska komisija, već i Vašington. SAD računaju da prinude Evropsku komisiju da blokira Južni tok i, kako oni to nazivaju, smanji zavisnost evropskih tržišta od ruskog gasa. Uvećavši istovremeno ponudu dovezenog američkog gasa iz škriljaca.
Ako se govori o Vašingtonu, tamo samtraju pozivanje Vladimira Putina u Beč pogrešnim signalom u pogrešno vreme — tobože, to indirektno opravdava akcije Moskve u Ukrajini. Sličnog stava pridržava se Poljska i zemlje Baltika. Ipak Austrija, koja nije članica NATO-a, još u vreme hladnog rata imala je posredničku funkciju između SSSR i Zapada. Politikolozi čak su je nazivali graditeljem mostova. Tako da eksperti ne isključuju da Beč i danas može da bude izabran kao posrednik između Brisela i Moskve. Analitičari su uvereni da pregovori neće biti čisto bilateralni, njih prenose i u druge evropske prestonice. Postoji nada da će tamo shvatiti pragmatičan stav Austrijaca i saslušati, konačno, argumente Moskve.
Igor Silecki,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















