Početna stranica > Novosti

Rogozin: Ruska raketno-kosmička industrija mora raditi i pod sankcijama

Rogozin: Ruska raketno-kosmička industrija mora raditi i pod sankcijama
13.07.2014. god.


Prema rečima zamenika predsednika vlade RF, to što raketno-kosmička industrija radi u težim uslovima može biti od koristi. On je to obrazložio da „se ne sme u 21. veku, u uslovima kad geopolitika postaje sve više grabežljiva, živeti opušteno“.

Rusija je prinuđena da realizuje svoje planove u uslovima zapadnih sankcija, izjavio je novinarima potpredsednika vlade RF Dmitrij Rogozin.

„Sada raketno-kosmička industrija, kao i druge visokotehnološke oblasti u Rusiji rade u uslovima sankcija“, rekao je Rogozin za vreme posete raketno-kosmičkom centru „Hruničev“ u Moskvi, gde se pravi nova raketa „Angara“.

„To je novo što se pojavilo u našem životu. To su, u suštini gledano, ne baš mirnodopski uslovi rada. To nije poštena konkurencija, ali sam siguran da ćemo izdržati i pobediti u ovoj borbi“, rekao je potpredsednik vlade.

Prema njegovim rečima, raketno-kosmička industrija je prinuđena da radi u otežanim uslovima, ali da joj to može biti od koristi. “ Ne sme se u 21. veku, u uslovima kad geopolitika postaje sve više grabežljiva, živeti opušteno“, rekao je on.

On je stručnjake iz ove oblasti uporedio sa običnim vojnicima, oficirima i generalima ruske armije. „Zato što su zadaci koje rešava raketno-kosmička industrija ne samo prestiž i autoritet države, nego i nove jake pozicije zemlje, na koje će svi moraju računati“, rekao je Rogozin.

Govoreći o uticaju sankcija, on je rekao da se one pre svega odnose na zavisnost grana od uvozne radijaciono-otporne elektronske komponente baze. „To nisu samo isporuke delova iz Ukrajine i drugih zemalja, koliko rad na stvaranju sopstvene radijaciono-otporne elektronske komponente baze. To je takozvani drugi plan zamene uvoza, koji će uskoro biti pokazan predsedniku. To radi Roskosmos, kao i preduzeća pod Minpromtorgom“, rekao je Rogozin.

On je saopštio da je vlada počela da radi na budžetu za 2015-2017. godinu. „Ulazeći u taj budžetni posao, mi shvatamo režim štednje materijalnih sredstava. Mi svi jako dobro shvatamo situaciju koja se stvara oko naše zemlje“, rekao je potpredsednik vlade.

Ukrajina, EU i SAD, kao i neke druge zemlje koje nisu priznale ulazak Krima u sastav Rusije posle martovskog referenduma su uvele sankcije protiv ruskih činovnika, političara i poslovnih ljudi, kao i niza kompanija. Moskva je te sankcije nazvala kontraproduktivnim. Na Krimu je 16. marta održan referendum o statusu autonomije na kom se više od 96% stanovništva izjasnilo za ulazak Krima u sastav Rusije. 18. marta je potpisan odgovarajući dogovor. Državna duma i Savet Federacije su odobrili dogovor o pripajanju poluostrva Rusiji i zakon o formiranju dva nova subjekta RF: Republike Krim i grada federalnog značaja –Sevastopolja. Predsednik RF Vladimir Putin je 21. marta potpisao oba dokumenta.



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...


Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...

Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...


Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....

Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...


Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA