Odluka suda u Hagu o JUKOS-u: strani aktivi u Rusiji u opasnosti?
Odluka Arbitražnog suda u Hagu o tome da Rusija plati odštetu u korist bivših akcionera JUKOS-a od preko 50 milijardi dolara ima neviđeni karakter i dalekosežne političke posledice, smatra pravnik Ilja Remeslo. Ako ova odluka bude ostavljena na snazi, u opasnosti će se naći strani aktivi Rusije – novac, imovina, hartije od vrednosti mogu da budu predmet potraživanja.
Tužba akcionera je zasnovana na tvrdnji da su ruske vlasti specijalno uložile poreske pretenzije i organizovale bankrotstvo JUKOS-a kako bi ga podvrgle eksproprijaciji. Prema mišljenju tužitelja, samim tim Rusija je narušila obaveze usvojene u okviru Ugovora uz Energetsku povelju.
Pretenzije prema Rusiji su bile zasnovane na takozvanom Ugovoru uz Energetsku povelju. Ovaj dokument predviđa zaštitu i podsticanje stranih investicija u energetiku, slobodnu trgovinu energetskim materijalima, mehanizme rešavanja sporova između dražva ili investotira i države.
Rusija je potpisala dati tokument, ali nije ga ratifikovala – znači, za Rusiju on nema pravnu snagu. Ipak, 31. oktobra 2005. godine održan je pretres slučaja u okviru kojeg su strane potpisale sporazum, saglasivši se da spor bude razmatran u datom sudu.
Takođe skreće na sebe pažnju činjenica da su na sudu Rusiju predstavljali strani konsultanti zapadnih pravnih firmi. Tačnije tužbom protiv Rusije u vrednosti od 112 milijardi dolara bavili su se stranci.
Ko je doneo političku odluku o učešću Rusije u Haškoj arbitraži i ko je angažovao strane konsultatne – glavno je pitanje kojim treba da se pozabave ruske vlasti. Sve ostalo je već posledica.
U skladu sa pravilnikom arbitraže, odluka je konačna. Ipak ruska strana ima šansu da uloži žalbu na odluku u nacionalnom sudu Holandije. Arbitražni zakon ove zemlje predviđa mogućnost ukidanja odluke suda po motivu kršenja bazičnih, opštepriznatih normi prava i morala, kao i kršenja normi arbitražne rasprave.
U slučaju da odluka bude ostavljena na snazi, u opasnosti će se naći strani aktivi rusije (novac, imovina, hartije od vrednosti) – one mogu da budu predmet potraživanja. Zaduženost po odluci suda treba da bude podmirena do januara 2015. godine.
Rusija treba da načini strateški izbor. Ili nacionalni interesi, i tada za Rusiju treba da postoje samo nacionalno pravo i nacionalni sudovi. Ili, poveravajući važna pitanja stranim sudovima, Rusija im daje u ruke svoj suverenitet.
Odluka Haške arbitraže potvrdila je ispravnost datog stava. Zapad je sačuvao dati sud za Rusiju „u rezervi“ i izricanje takve odluke u vreme konfrontacije zbog događaja u Ukrajini nije slučajno.
Što se tiče mera zaštite ruske imovine u inostranstvu od zaplene, u takvoj situaciji mogu da pomognu samo uzvratne „asmimetrične“ mere – pretnja konfiskacije svojine stranih kompanija onih država koje će izvršavati odlku Haške arbitraže.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Vladimir Vyatkin/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















