Rat i mir Ukrajine
Kijev planira da povrati kontrolu nad istokom Ukrajine političkim putem. O tome je nedavno izjavio šef MSP, dodavši da će regionima pružiti "mnogo veću slobodu". Međutim, iz iskustva, obećavajući mir i jednakost, kijevske vlasti uvek spremaju "plan B".
Iza obećanja mira usledeli su koraci, koji nisu nimalo mirovni: parlament je doneo odluku o uvođenju vojnog poreza, dok je vlada izdvojila za armiju skoro 800 miliona dolara. Stiče se utisak da Kijev očajno pokušava da ujedini zemlju, koja se raspada, zato, ne imajući striktan plan, koristi istovremeno batinu i šargarepu. Možda su vlasti u oduševljenju, što je Nacionalna garda uspela da zauzme manja naselja, odlučile da diktiraju nove uslove silom, jer je rat u velikim gradovima mnogo složeniji i opasniji. Pored toga on će voditi novim žrtvama, koje neće moći da se prećute, kao i razaranju znatnog dela infrastrukture. U ovoj situaciji pokušaj da se predstave u obliku mirotvorca, čini se kijevskim vlastima logičnijim, kaže doktor političkih nauka, zamenik direktora Instituta naučnih informacija iz društvenih nauka RAN Dmitrij Jefremenko.
- Kijev danas, usled taktičkih vojnih uspeha, računa da će moći da diktira uslove Narodnoj vojsci, vrati kontrolu nad Istokom (to je Porošenko obećao tokom predizborne kampanje), napravivši ustupke u oblasti decentralizacije. Ustvari će posle prolivene krvi i ogorčenosti biti veoma teško naći jednostavno rešenje, pomiriti i ujediniti dva dela zemlje.
Pored toga, tih delova, koji se razlikuju etnički i kulturno, u Ukrajini ima mnogo više. Zapadne oblasti su veoma raznovrsne po svom sastavu. Tamo žive i Mađari, i Rusini, i Poljaci. I to, svi oni davno stave na znanje da nisu protiv toga da bi dobile autonomiju. Te su težnje dobile podršku i na zvaničnom nivou: premijer Mađarske Viktor Orban, obrativši se svojim sunarodnicima u zemljama Zapadne Evrope, pozvao je na stvaranje etničkih autonomija. Kijev i Vašington su se odmah uvredili i uplašili u vezi sa teritorijalnim integritetom Ukrajine. Zato se posle par dana Budimpešta povukla, uveravajući svet da nije na to ni mislila, nikakve autonomije joj nisu potrebne. Međutim, politika kijevskih vlasti, verovatno, može da provocira nezadovoljstvo drugih nacionalnih manjina, mada ne može se reći da se Ukrajina zaista raspada. Mada je to paradoksalno, centar i zapad je ujedinio rat, kaže zamenik šefa katedre zemalja postsovjetskog prostora RDHU Aleksandar Guščin.
- Unutar ukrajinskog društva, kod znatnog njegovog dela postoji zajednički neprijatelj – Rusija. Biće održani parlamentarni izbori bez KPU, Stranke Regiona – parlament će biti majdanskog tipa, biće konfrontacija stranaka, koje su bile na Majdanu. Mnogo će zavisiti od toga koliko daleko su SAD spremne da ide u svojoj podršci Ukrajini.
Zavisno od toga, kako će se i kada završiti rat na Istoku, razvijaće se čitava zemlja. Za sada Kijev računa da završi operaciju do kraja leta. Za sada nije jasno, u kakvom će stanju zemlja završiti rat. Jasno je samo to da će u vatri građanskog rata Ukrajina izgubiti mnogo više nego što će dobiti.
Čitajte više na Ukrajina iz minuta u minut
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Aleksandr Maksimenko/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















