Nakon nove potvrde o nepromenjenom stavu zvaničnika EU o odsustvu opasnosti od genetski modifikovanih vrsta krompira po zdravlje ljudi, proizvođači GMO se nadaju odobravanju modifikovanog krompira na teritoriji Unije.
Agencija za bezbednost hrane Evropske unije saopštila je u Briselu da neće promeniti svoj stav da genetski modifikovane vrste krompira ne predstavljaju opasnost po ljude i životnu sredinu.
Nemačka kompanija BASF AG, koja je napravila vrstu krompira "amflora" koji se koristi za proizvodnju visoko kvalitetnog štirka za papir, saopštila je da takva odluka otvara put za odobravanje genetski modifikovanog krompira na teritoriji Unije.
Dvojica naučnika u Agenciji nisu se međutim, na panelu, složila sa odlukom navodeći da neželjeni efekti još ne mogu biti predviđeni i da je moguć transfer gena između biljaka i bakterija.
Predstavnici grupe za zaštitu životne sredine "Grinpis" (Greenpeace) naveli su u saopštenju da su šire konsultacije naučnika obavezne, ukoliko se žele izbeći negativne posledice genetski modifikovanog povrća.
Uzgajanje većine genetski modifikovanog povrća zabranjeno je u Evropi zbog straha da bi njihovo seme ili polen mogli da se prošire na druge vrste.
Genetski modifikovani organizmi
Organizmi čiji je genetski materijal izmenjen pomoću tehnika genetičkog inženjeringa nazivaju se genetski modifikovani organizmi (GMO).
Primenom tih tehnika koriste se DNK molekuli različitih izvora, čijim se kombinovanjem u novu molekulsku strukturu stvara novi skup gena.
Taj DNK materijal se potom prenosi u organizam, čime se postiže modifikacija postojećih ili stvaranje potpuno novih gena.
Organizmi kojima je ubačen DNK materijal koji je originalno postojao u nekoj drugoj vrsti nazivaju se transgenični organizmi.
Neki genetski modifikovani organizmi ne sadrže DNK materijal druge vrste i stoga nisu transgenični, već se nazivaju cisgenični.
U Evropi su upotreba i uzgoj cisgeničnih organizama uređeni istim zakonima kao transgeničnih organizama, ali stručnjaci smatraju da bi trebalo da njihova promena bude regulisana na isti način kao i konvencionalnoi uzgoj biljaka.
Rezultati cisgeničnih promena daleko su manji u poređenju sa izmenama na organizmima podvrgnutima mutagenezi, procesu koji je masovno primenjivan pre nego što je razvijen genetički inženjering.
Kako se do rezultata cisgeneze može doći i preko konvencionalnog uzgoja biljaka, neki stručnjaci smatraju da taj način modifikovanja organizama ne bi trebalo kritikovati u istoj meri kao transgenetika.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »