Arktički pasijans
Oko dalje sudbine Arktika vode se pravi geopolitički ratovi. Kontrola regiona bogatog korisnim sirovinama sa ogromnim tranzitnim mogućnostima daje mu ekskluzivan značaj. To shvataju i sve priarktičke države. I zato sankcije Zapada protiv Rusije dotakle su i ovu temu. Sada kompanije isporučioci opreme treba da dobiju posebnu dozvolu činovnika za izvoz u Rusiju platforma za bušenje i vađenje nafte, industrijske flote, plovećih svetionika, vatrogasnih čamaca i plovećih dizalica.
Strasti oko Arktika besne više godina. Ovaj region je podeljen na pet sektora odgovornosti između Rusije, SAD, Norveške, Kanade i Danske. Ali postoje i drugi koji žele da osvajaju bogate arktičke resurse, između ostalog države Pacifičkog prstena, Švedska, Finska i Island. Igra toga vredi. U Arktiku su koncentrisane kolosalne rezerve nafte i gasa, od toga samo nafte je oko 90 milijadri barela.
Posle ratifikacije Konvencije UN za pomorsko pravo svaka zemlja arktičke petorke dobila je desetogodišnji period da podnese zahtev za proširenje svoje zone. Norveška, Rusija, Kanada i Danska već realizuju projekte koji treba da podkrepe njihove pretenzije na deo Arktika. Još 2001. godine Rusija je prva od priakrtičkih zemalja podnela prijavu o proširenju granica šelfa. Tada je ona bila odbačena. Šest godina kasnije Institut za okeanologiju na ledolomcu Rusija je izvešo istraživanja u zoni grebena Lomonosova. Polarni istraživači su se spustili batiskafom na dno okeana, uzeli uzorke tla i postavili tamo rusku zastavu. Direktor Centra za istraživanje Arktika Vladimir Pavlenko je ocenio značaj arktičkog regiona:
- Sa ekonomske tačke gledišta interesovanje Rusije prema Arktiku je jasno. Aktiviziraju se radovi na izučavanju njegovih prirodnih resursa: bioloških i naftnih. Uvećava se infrastruktura Svernog morskog puta, vrši se izgradnja objekata, osigurava se bezbednost i životna delatnost stanovništva. Nedavno ssavetovanje o Arktiku i spisak zadataka predsednika nas usmerava na rešavanje pitanja povećanja ekonomskog i socijalnog razvoja ovog regiona.
Zaštita nacionalnih interesa, naučna istraživanja i osvavajnje bogatih resursa arktičkog regiona ostaće prioritetni državni zadaci u narednim godinama, pa čak i decenijama. Profesor Akademije pirvrede i državne službe pri Predsedniku Rusije Vladimir Štolj smatra da je nemoguće preceniti potencijal Arktika.
- Može se govoriti o njegovom sveobuhvatnom značaju za Rusiju. Poslednjih godina u Arktiku jača konkurecnija. U poslednje vreme jačaju pretenzije država koje nemaju direktne veze sa Arktikom. Najaktivnije su zemlje EU. Koristeći mehanizme EU, one pokušavaju da dobiju svoje dividnde. Drugi pravac je azijski. Ovde je najveću aktivnost ispoljila Kina i Južna Koreja.
Trenutno se realizuju Osnove državne politike Rusije u Arktiku u periodu do 2020. godine i u daljoj perspektivi koje je utvrdio predsednik RF, kao i Strategija razvoja Arktičke zone i osiguranja nacionalne bezbednosti do 2020. godine. Bezbednost arktičke zone je jedan od ključnih pravaca rada vlade. Prema rečima predsednika Rusije, objekti eksploatacije nafte i gasa, terminali za utovar, cevovodi treba da budu pouzdano zaštićeni od terorista i drugih potencijalnih opasnosti.
Pored proučavanja i razrade sirovinskih nalazišta i razvoja Severnog morskog puta, koji može da postane najpopularnija i najtraženija trgovinska maršruta iz Evrope u Aziju, Rusija jača grupaciju vojske na arktičkoj teritoriji. Moskva planira da uveća potencijal strateškog nuklearnog i nenuklearnog odvraćanja u regonu do granica potrebnih za ispunjenje ekonomskih, naučnih i vojno-strateških zadataka.
Između ostalog, to ne znači da će se konflikti interesa rešavati silom. To je posao diplomata, kao u slučaju Kanade, koja je izjavila pretenzije na deo teritorije date Rusiji.
Ilija Harlamov,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Arktik
- geopolitika
- resursi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















