Sankcije protiv Rusije postaće štap sa dva kraja
Ako SAD i EU nisu spremne da rizikuju svetsku ekonomsku stabilnost – bilo bi im bolje da ponovo razmotre sankcije koje su uveli Rusiji - govori bivši šef Odeljenja međunarodne političke analize Evropske centralnoj banke, predsednik Nemačkog instituta ekonomskih studija i profesor makroekonomije i finansija Univerziteta Humboltb- Marsel Fračer u članku objavljenom na sajtu Project Syndicate.
Svaka akcija ima reakciju, svaki štap ima dva kraja. Govoreći o ovome, profesor Fračer navodi primer: kada se u Rusiji 1998. godine dogodio defolt, ova takoreći mala, lokalna kriza imala je dalekosežne posledice. Ona se osetila na drugom kraju sveta- u Argentini. Radi se o tome da je ruska kriza produbila jaz i pad poverenja na tržištima zemalja u razvoju i kroz 4 godine je Argentina postala žrtva ovog procesa.
Zabrana slobodnih poslova ruskih banaka sa zapadnim kapitalom može da utiče da svu rusku ekonomiju, a ne samo na banke, ali to nije sve, piše Fračer. Problem sa finansijskim sankcijama se sastoji u tome da niko i nikada ne može tačno da zna kako će se one razvijati, posebno kada se radi o krupnoj ekonomiji, kao što je ruska. Ako se pokaže da su sankcije efikasnija mera nego što su pretpostavljali inicijatori, to može da bude velika pretnja za globalnu finansijsku stabilnost, upozorava autor.
Šta više, po mišljenju Fračera, problem pojačava činjenica da niko zapravo ne shvata kakve su realne veze između evropskih i ruskih banaka i tržišta.
Drugi je problem, po mišljenju analitičara, u tome što se sprovođenjem sankcija, uništava svaki motiv Rusije da sedne za pregovarački sto. A opasnost od eskalacije finansijskih sankcija ne stvara poverenje, jer nosi sa sobom rizik od podrivanja finansijskih sistema same EU i SAD. „Samo što ove sankcije počnu da grizu, niko ne može da predvidi, kome će biti bolno i koliko dugo. I, kao što pokazuje iskustvo Rusije iz 1998.bgodine i Argenitne posle 2002. godine, proces uspostavljanja poverenja među učesnicima na tržištu sve je duže i bolnije“- piše ovaj naučnik. U svakom slučaju, američki i evropski lideri moraju da priznaju, da sve sankcije imaju svoju cenu (i mnoge od njih neočekivanu) za obe strane, upozorava profesor Marsel Fračer u svom članku na sajtu Project Syndicate.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: East News/FaceToFace/Ohde/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















