Višegradska grupa: od proširenja ka raskolu
Poljska poziva na uzbunu. Formirana još 1991. godine Višegradska grupa ne opravdava očekivanja onih krugova koji bi hteli da je pretvore u antiruski vojno-politički blok. Umesto da se solidariše sa politikom Brisela i posebno Varšave u pogledu Ukrajine i Rusije, članice Višegradske grupe, osim Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke govore o ekonomiji i čak ističu pretenzije EU.
Izgleda da je Varšava našla novu primenu Višegradskoj grupi – koja je po merilima Evrope već svojevrsni starac. Deklaracija o njenom formiranu bila je proklamovana još u februaru 1991. godine u istorijskoj prestonici srednjovekovne Mađarske kraljevine, gradu Višegradu, na sastanku tadašnjih lidera Poljske, Mađarske i Čehoslovačke. Cilj ujedinjenja bio je doprinos integraciji u evropske strukture. Podela Čehoslovačke koja je usledila 1993. godine uvećala je broj članova Višegradske grupe, ali nije promenila njen karakter. Pa i prijem sve četiri zemlje u EU 2004. godine nije postao povod za njeno ukidanje. Organizacija se pretvorila u forum za razmatranje regionalnih problema i jednom rečju mnogo puta je postajala arena oštrih diskusija – uzimajući u obzir složene istorijske odnose zemalja koje je čine. A o tome da u redovima Višegradske grupe postoji čak sopstveno shvatanje evropskih procesa govori činjenica da Mađarska, Poljska i Češka za sada ne žure u zonu evra – podsetio je za Glas Rusije profesor ruske Finansijske akademije Boris Rubcov.
- To se sve određuje s jedne strane objektivnim uzrocima, plusevima i minusima stupanja upravo u valutni savez, a sa druge strane – ocenama rukovodilaca ovih država. U krajnjoj liniji Češka od početka nije izražavala težnju da što pre stupi u zonu evra.
Sve do nedavno odmereni i oprezni karakter delatnosti Višegradske grupe nije izazivao posebna pitanja. Ipak antiruski žar, tako tražen danas na Zapadu, hitno je zatražio vrbovanje novih saveznika. I određeni politički krugovi u Poljskoj su rešili da udruženje bivših socijalističkih zemalja najbolje odgovara sličnim ciljevima. Upravo na inicijativu Poljske u martu 2013. godine na sastanku u Varšavi ministri odbrane Mađarske, Poljske, Slovačke i Češke dogovorili su se da formiraju do 2016. godine grupu za brzo reagovanje od hiljadu i po vojnika. U njene zadatke ulazi učešće u mirovnim operacijama i osiguranje dostave humanitarne pomoći u zone konflikata.
Ipak poljskim radikalima to je malo – posebno u uslovima konfrontacije u Ukrajini. I Varšava je faktički uputila svojim partnerima iz Višegradske grupe ultimatum: ili će priznati vojni vektor svoje delatnosti glavnim, ili Poljska napušta redove udruženja. A koa mogući kompromis predloženo je da se proširi sastav grupe do sedam (po formuli 4 plus) na račun baltičkih zemalja. Računica je jasna – osigurati Varšavi stabilnu većinu glasova na račun tradicionalno antiruskih raspoložene Litvanije, Letonije i Estonije. Razume se, ako se razmišlja u kategorijama hladnog rata, slična logika ima osnove. Samo mnogima u Centralnoj Evropi izgleda je dosadila igra antiruskih vojnika. To je vrlo jasno izjavio mađarski premijer. Priznavši razjedinjenost zemalja Centralne i Istočne Evrope po pitanju razvoja odnosa sa Rusijom, Viktor Orban je podvukao da dok Poljska i zemlje Baltika razmatraju rusko pitanje pretežno sa tačke gledišta bezbenosti, Mađarska gleda na Rusiju kao na poslovnog partnera i razmatra druge apsekte nastale situacije kao drugostepene. Sličan primer je opravdan, pošto u sonovi integracionih procesa ipak leže ekonomski, a ne neki drugi fakotri, uključujući vojne, podvukao je u razgovoru za Glas Rusije generalni direktor ruskog politikološkog centra Sever-Jug Aleksej Vlasov:
- Temelj svake integracije je ekonomija, ekonomski interesi strana. I već ako se proces integracije razvija uspešno, pojavljuju se socijalno-kulturni, humanitarni, obrazovni i drugi aspekti.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















