Sabotaža na srbskim prugama
Ako uzmemo u obzir neverovatnu činjenicu da modernizacija srbskih železnica kasni već mesecima, i to ne zbog ćudljive prirode pred kojom su ljudi nemoćni, nego zbog bahatosti direktora u Železnicama Srbije koji su sabotirali ruski kredit, onda možda nije preterivanje ako pretpostavimo da će pre biti puštena u rad grandiozna kružna pruga oko Kaspijskog mora, čiju izgradnju je Putin najavio pre nekoliko dana, nego što će biti završena rekonstrukcija pruga u Srbiji.
Naime, po rečima resorne ministarke Zorane Mihajlović, direktori u upravi srbskih železnica su svojim neodgovornim ponašanjem i odlukom da ne potpišu aneks ugovora – „zakočili ruski zajam od 800 miliona dolara i blokirali rekonstrukciju šest deonica, te ostavili loš utisak o Železnicama Srbije i Srbiji kao državi“, izjavila je doslovno ministarka, zbog čega je pomenuto rukovodstvo zaista potom bilo smenjeno, jer kako je obrazložila - „ne mogu da budu direktori oni koji mesecima koče investicije“.
Sve to su potvrdili i visoki zvaničnici iz Ministarstva građevinarstva koji su kazali da su „zaprepašćeni odlukom kojom se koči ruski kredit za modernizaciju železničke infrastrukture u Srbiji“, s obzirom da su konkretni radovi trebali početi još pre četiri meseca, a sada je izvesno da oni neće početi ni u narednih nekoliko meseci, i sve to zbog „sabotaže“ dvojice direktora, kako su pojedini mediji bukvalno nazvali taj njihov postupak.
Podsećanja radi, pomenuti ruski kredit u iznosu od blizu milijardu dolara, namenjen je modernizaciji i elektrifikaciji pruge Beograd-Pančevo, obnovi pruge na Koridoru 10, te za nabavku novih dizel-motornih vozova, izgradnju pruge Valjevo-Loznica i rekonstrukciju srbskog dela pruge Beograd-Bar, a radovi koji trenutno kasne tiču se rekonstrukcije i modernizacije deonica u dužini od preko 100 kilometara.
I zato, ako bi se kojim slučajem i dalje na sličan način otezalo sa projektom modernizacije srbskih pruga, lako bi se moglo desiti da ga recimo vremenski pretekne jedan drugi projekat koji je ovih dana tek osmišljen i iznet u javnost. Radi se o ambicioznom projektu stvaranja kružne železničke pruge dužinom cele obale ogromnog Kaspijskog mora, od Rusije, preko Kazahstana i drugih zemalja, do Irana, koji će početi da se realizuje krajem godine, a njegova svrha se po rečima ruskog predsednika Vladimira Putina sastoji u povezivanju glavnih kaspijskih luka, čto bi do 2016. trebalo znatno skratiti vreme i troškove prevoza robe.
Stoga nije čudno što je i predsednik Ruskih državnih železnica Jakunjin u nedavnoj poseti Srbiji takođe zamolio da se ubrza potpisivanje aneksa ugovora koji će omogućiti da se ruskim kreditom izgradi šest deonica na Koridoru 10 kroz Srbiju, što je naravno i u interesu srbskih kompanija koje će zahvaljujući tom kreditu sklopiti ugovore u vrednosti od bezmalo 300 miliona dolara.
Osim toga, Jakunjin je tom prilikom potvrdio da bi Rusija bila spremna da zajedno sa Kinom izgradi i planiranu brzu prugu od Beograda do Budimpešte, ukoliko im to bude predloženo, što znači da na ovom prostorima sasvim verovatno predstoji dinamična saradnja srbskih i ruskih železničkih preduzeća na obostranu korist. Naravno, ako se u budućnosti ne dese neke nove „sabotaže“, kako je nedavno nazvano nepotpisivanje aneksa ugovora o modernizaciji srbskih pruga.
Ratko Paić,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Srbija
- saobraćaj
- infrastruktura
- investicije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »














