
Nobelovu nagrada za književnost za 2014. dobio francuski pisac, malo poznat van svoje zelje, Patrik Modiano
Laureat postao pisac koji po priznanju samog sekretara Švedske akademije „van predela svoje zemlje, a posebno u engleskom jezičkom području, predstavlja nepoznatu književnu veličinu„.
Kao što se to uvek dešavalo u proteklih 50 godina, nijedna prognoza o mogućem dobitniku Nobelove nagarde za književnost se ni ovog puta nije ispunila.
Kad je akademik Peter Englund (Peter Englund), sekretar Švedske akademije nauka na konferemciji za medije održanoj u zdanju Aakdemije 9. oktobra u 13 sati po našem vremenu, saopštio da je ovogodišnji Nobelov laureat francuski pisac Patrik Modiano (Parick Modiano, 1945.), još jednom je postalo očigledno da postoji nepremostiva razlika između estetskog vrednovanja i ukusa čitalačke publike i neprikosnovenih akademika iz Nbelovog komiteta.
Tako je to, s manjim odstupanjima, već pola stoleća.
Kako je obazložio Akademmijin sekretar Peter Englund, nagrada je dodeljena za „umetnost sećanja blagodareći kojoj je pisac izvajao najpotresnije ljudske sudbine i razotkrio život čoveka u vreme okupacije.“
Pošto je saopštio ime laureta sa kraćim obrazloženjem, sekretar Akademije, Englund je priznao da Modianovo ime „ nije dovoljno poznato u svetu, a u engelskom jezičkom području čak i najbolja njegova dela moraju biti propraćena istovetnim obraćanjem čitaocima u predgovoru kako ovaj pisac „van predela svoje zemlje predstavlja nepoznatu književnu veličinu.“
Rođen 30. jula 1945. U Bulonju-Bajnakuru u imućnoj porodici od oca veletrgovca iz starog jevrejeskog roda koji je žeiveo najpre u Toskani, a atim u Salonikama, i majke holandske glumice s kojom se upoznao 1942.g. u od Nemaca okupiranom Parizu. Patrik je najpre učio u pariskom liceju „Henrih IV“ u kojemu mu je geometrju predavao slavni franscuski pesnik Rejmon Keno koji se družio s njegovom majkom i koji će mladića uvesti u književni krug izdavača Galimar, da bi školovanje nastavio u koledžu u Ansi.
Prvi roman „Zvezdani trg„ koji će ga odmah učiniti slanim, objavio je 1968.
Praktično sva dela Patrika Modiana su autobiografska i povezana su sa temom okupacije Francuske u vreme Drugog svetskog rata.
„Moj siže je vreme„ izjavio je Modiano u intevjuju „Mondu„ (24. aj 1973.)
U jednom drugom intervjuu datom 1975.g. on je priznao da je preokupiran „predistrijom, prošlošću“ a „prošlost je smutna i sramna epoha okupacije“. On je tom prilikom šire objansio šta predstavnja tema okupacije u njegovim delima:
„Okupacija u mojim romanima ima malo zajedničkog sa stvarnošću 1940.-ih.Ja stvaram atmosferu koja podseća na okupaciju, ali na kraju krajeva nije tako na nju slična... U prva tri sbvoja romana opisao sam ne istorijske događaje, nego neverni svet mojih uzora.“
Junaci njegove proze tragaju za načelima, korenima, proučavajući prošlost radi sopstevnog samospoznanja.
Oženjen je (1970.) i ima dve kćerke. Poznat je kao scenarista i dela su mu često ekranizovana što ga je preporučilo za člana žirija Kanskog filmskog festivala (2000.).
Romani su mu prevdena na više jezika, a neke od njih su ilustrovali poznati slikari kao što su Sempe, Žerar Garust i drugi.
Od tridesetak dela iz njegove plodne bibliografije spomenućemo samo neka: „Noćnu patrolu„( 1969.), „Porodičnu hroniku„(1977.), “Mladost„ (1981., koju je na nemački ptreveo Peter Handke„), „Izgubljeni svet„ ( 1984. ), “Nesreća u noći„ ( 2003), „Rodoslovlje“ (autobiografija, 2005), “Kafe izgubljne mladosti (2007.), „Horizont„ (2010.), itd. Dobitnik je svih najvažnijih francuskih nagrada za književnost (Gonkurove, Fransuske akademije) i mnogih inostranih među kojima i Književnu nagradu kneza od Monaka za sveukupno stvaralaštvo.
Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kancelarija nemačkog kancelara navodno je odbila da razjasni da li je dobila upozorenja pre miniranja ruskih gasovoda...
Ukrajinske snage izvele su raketni napad na grad Kirov, izazvavši požar u industrijskom pogonu, koji je u međuvremenu ugašen, saopštile su lokalne vlasti....
Jedna radnica je poginula, a još tri osobe su u bolnici nakon noćnih napada na objekte kompanije „Vajldberis“ na jugu Rusije...
U noćnom napadu pogođena su dva broda, lučka infrastruktura, rezervoari sa gorivom, logistički centar i obalska raketna baterija, saopštila je Moskva...
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Ostale novosti iz rubrike »















