Sudbinu Banja Luke rešavaće Beograd?
Unutrašnja protivrečja u BiH u skorije vreme mogu se zaoštriti, smatraju ruski naučnici koji se bave Balkanom. Parlamentarni izbori koji su upravo završeni, pokazali su rast nacionalističkih osećanja i nepomirljive nesuglasice koje se tiču evrointegracija među entitetima.
Dalje produbljivanje krize može da postane razlog destabilizacije Zapadnog Balkana. Šta je zapravo novi zamajac napetosti u BiH? Sada vidimo neku vrstu preporoda Bosne, njeno pretvaranje u na neki način drugačije struktuiranu državu,- govori naučni saradnik Ruskog instituta strateških studija Nikita Bondarev:
- To je povezano sa ulaskom Hrvatske u EU, obzirom da svi bosanski Hrvati imaju dvojno državljanstvo- bosansko i hrvatsko, tako i svi Srbi imaju dvojno državljanstvo- bosansko i srbsko. Posle ulaska Hrvatske u EU počeo je masovni odliv Hrvata iz Bosne na privremeni rad u Evropu. Konkretne cifre bukvalno plaše, tako da ih bosanski mediji ne navode. Počelo je sve od univerzitetske akademske elite i uopšte inteligencije, a potom je krenulo svo hrvatsko stanovništvo iz Bosne. Ako se ova tendencija nastavi, onda ćemo u narednim godinama videti pretvaranje Bosne u državu, gde će Hrvati predstavljati neznatni deo stanovništva, zapravo malobrojnu manjinu koja neće moći da utiče na donošenje odluka. Onda će unutrašnji konflikt u Bosni preći u dvostrani sukob, konflikt Srba i bosanskih muslimana.
Naučni saradnik Instituta slavistike RAN Georgij Engeljgart, situaciju u BiH predstavlja kao „nestabilnu stabilnost“:
- Iz EU će Bosni stizati političke smernice u smislu evroatlantskih integracija. Muslimansko- hrvatska federacija će pratiti, a srbska strana će činiti sve da taj proces zaustavi, obzirom da su za Republiku Srpsku osnovne perspektive razvoja povezane sa ruskim investicijama: rafinerija u Bosanskom Brodu, prerada uglja, projekti povezani sa Južnim tokom i niz drugih. Realizacija ovih projekata se redovno suočava sa protivljenjem Sarajeva, koji vidi opasnost za sebe u tome što će komšije živeti bolje. I to će dovesti do pokušaja zabijanja klipova u točkove.
Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske nema problem da govori o odvajanju Republike Srpske. Kod Hrvata su takođe pobedile pristalice šire autonomije. Ako Republika Srbska ipak reši da izađe iz sastava BiH, da li bi Rusija podržala tu inicijativu, ili bi se pridržavala Dejtonskog sporazuma? Rusija ovim pitanjima prilazi veoma oprezno, govori Georgij Engeljgart:
- Predsednik Dodik je u septembru dolazio u Moskvu. Putin ga je primio, a Dodik je dobio pohvale i podršku politici koju on sprovodi. Ipak, važno je jasno razumeti: proglašenje odvajanja i tako dalje- ipak je to jedan složeni i dugi proces, koji Dodik u sadašnjem trenutku koristi kao sredstvo kojim vrši pritisak na vlasti Sarajeva i na Zapad. Do realnih koraka, naravno, udaljenost je velika. I sa te tačke gledišta, principijalno je važno to što kao prvo, Rusija podržava principe Dejtona, a kao drugo, Rusija ukazuje realnu ekonomsku podršku Republici, faktički joj omogućava da postoji. Sada se ipak radi o tome da Republika Srbska sa ogromnim naporima održava svoj sadašnji status od redovnih pokušaja da se taj status promeni, smanje ovlašćenja, pokušaja da se ona predaju vlastima u Sarajevu. Situaciju može da pogorša očekivana presuda Radovanu Karadžiću, sami shvatate, kakva će presuda biti. I ona će suštinski dovesti do komplikovanja pravne pozicije u Republici Srbskoj. Zato je pitanje zaštite statusa za nju sada jako važno.
Republika Srbska ne može postojati kao odvojena, posebna državna tovrevina, ubeđen je Nikita Bondarjov:
- Ako pogledamo geografsku kartu, videćemo da se Republika Srbska sastoji iz nekoliko potpuno među sobom ne povezanih regiona. Ti regioni Bosne naseljeni Srbima i regioni Hercegovine takođe naseljeni Srbima, među sobom se povezuju preko kantona Brčko, a on se nalazi pod direktnom upravom visokog komesara. Tih nekoliko razjedinjenih regiona ne mogu da funkcionišu kao kompletna država. U jedinom slučaju, u kojem bi bio moguć izlaz Republike Srpske iz sastava BiH- to je onda ako bi ona mogla da se pripoji Srbiji. Tada da. Ali, za to je neophodno da se na vlasti nalaze drugi ljudi. I u Srbiji, i u Republici Srbskoj, jer ni Dodik, a ni vlasti u Srbiji- u to sam uveren, nisu zainteresovani za takav razvoj događaja. Jednostavno, to bi značilo kraj mirnog suživota na Zapadnom Balkanu, odnosno to bi probudilo sve sada uspavane etničke konflikte na teritoriji bivše Jugoslavije.
Vera Žerdeva,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- RepublikaSrpska
- Srbija
- Bosna
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »














