«Južni tok» probija političke prepreke
Ove nedelje je projekt gasovoda «Južni tok» probio još jednu rupu u američko-evropskim političkim preprekama. EU mora da pokuša da ukine prepreke na putu izgradnje «Južnog toka», izjavio je ministar ekonomije Nemačke Zigmar Gabriel. On je objasnio: «Južni tok» je ekonomski osnovani projekt.
Rusko-italijansko-francusko-nemački gasovod «Južni tok» sa kapacitetom 63 mlrd kubika mora da bude sagrađen kroz akvatoriju Crnog mora u zemlje Južne i Centralne Evrope. Cevovod će proći kroz teritorije Bugarske, Srbije, Mađarske, Austrije, Italije, Slovenije, Makedonije. Punom parom bi «Južni tok», prema planu, počeo da radi 2018. godine.
Međutim, bez obzira na to da je izgradnja ovog gasovoda danas od velikog značaja za evropsku ekonomiju, pod pritiskom SAD činovnici EU aktivno ometaju njegovu izgradnju. Šef Centra ekonomskih istraživanja Instituta globalizacije i socijalnih pokreta Vasilij Koltašov smatra da ekonomski egoizam najvećih zemalja EU takođe ometa izgradnju «Južnog toka».
- EU neće podržavati «Južni tok» bar zbog toga, što će ovaj projekat obezbediti isporuke ruskih energenata u te zone, koje evrobirokratija, evropske finansijske elite ne nameravaju da razvijaju. To je Balkan, južni deo evrozone, kuda, prema mišlenju činovnika u Briselu, nije obavezno isporučivati gas, gde bi proizvodni kapaciteti u današnjim uslovima loše svetske konjunkture konkurisali već postojećim proizvodnim kapacitetima na severu.
Osim toga, takva situacija ne odgovara SAD-ama, koje planiraju tankerne isporuke svog gasa od škriljaca u Evropu. Pri tome su svi svesni da on nije sposoban da izdrži cenovnu konkurenciju s ruskim gasom iz gasovoda. Zato je jedina mogućnost za SAD da proda svoj gas Starom Svetu da onemogući isporuke ruskog gasa u EU preko Ukrajine, radi čega je ustvari organizovan majdan, kao i onemogućenje izgradnje novih gasovoda. Pri tome Amerikanci deluju ne sami, već rukama Brisela. Međutim, uveliko se koristi gas iz ruskog «Severnog toka». Takva situacija izaziva veliko negodovanje u zemljama Istočne Evrope, između ostalih, u Mađarskoj.
EU je tobože našao alternativu projekta Gasproma. To je takozvani "Južni gasni koridor" iz Azerbajdžana do Italije. Međutim, njegov kapacitet će iznositi svega 16 mlrd kubika godišnje, što je očigledno nedovoljno za zemlje-uvoznike. Kod «Južnog toka» je to 63 mlrd kubika gasa, odnosno, četvorostruko više, a ni to nije kraj! To je velika razlika.
Docent katedre primenjene politikologije finansijskog univerziteta pri vladi Rusije Evgenija Vojko se nada na zdravi razum evropskih političara.
- Za sada postoji osnova za pretpostavku da će pobediti ekonomska celjishodnost. Međutim, istovremeno moramo da budemo svesni da je spoljni pritisak na Evropljane veoma visok. On je povezan i s određenom informacionom kampanjom, recimo, o popularizaciji gasa od škriljaca.
Protekle nedelje su SAD uvele sankcije protiv niza mađarskih činovnika i biznismena, pokušavajući da se osvete Budimpešti za zbližavanje s Rusijom i aktivnu podršku «Južnog toka». Međutim, nedavno je mađarski premijer Viktor Orban potvrdio odlučnost da sagradi u svojoj zemlji taj gasovod čak bez obzira na prigovore EU.
Ipak politička borba oko «Južnog toka» počinje da se povlači pred obrazloženjima ekonomske celjishodnosti.
Valerij Agejev,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: south-stream.info/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















