Evropa na putu ka priznanju palestinske države
700 Izraelaca – poznatih pisaca, političara i naučnika – obratilo se Evropskom parlamentu sa molbom da se Palestina prizna kao nezavisna država. Prema njihovom mišljenju, poslednjih godina nema progresa u rešavanju ovog pitanja, uglavnom zato što se evropske zemlje plaše da ne pokvare odnose sa Izraelom. Spremnost da priznaju Palestinsku državu izrazili su poslednjih dana parlamenti Velike Britanije, Francuske i Španije. Njihov primer namerava da prati Belgija.
Evropa nije ispoljila posebnu aktivnost po palestinskom pitanju, ostavljajući bliskoistočnu politiku svom prekookeanskom savezniku – a ujedno glavnom savezniku Tel-Aviva – SAD. I odjednom evropljani su se zainteresovali za palestinski problem. Šta više, većina evropskih prestonica zalaže se za priznanje Palestine u granicama iz `67. godine. Tačnije Palestini se priznaje pravo na teritorije Sektora Gaza, čitave zapadne obale Jordana i Istočnog Jerusalima. Nesumnjivo, takav obrt iz korena ne odgovara ni Tel-Avivu, ni Vašingtonu. Ali, kako se ispostavilo, u nekim spoljnopolitičkim pitanjima Evropa ipak voli da se pridržava svojih nacionalnih interesa, ističe ekspert Instituta za orijentalistiku Ruske Akademije nauka Dmitrij Marjasis.
- To je pritisak na Izrael. Kako bi Izrael prekinuo izgradnju na teritorijama, kako bi konačno utvrdio granice i slično. U nizu evropskih zemalja, naprimer u Švedskoj, u Danskoj, da ne govorim o Francuskoj, prilično je ozbiljna muslimanska manjina – uglavnom upravo arapskog porekla. Što utiče na izbore unutar zemlje.
Mada da li se evropske prestonice rukovode samo svojim interesima sporno je pitanje. Administracija američkog predsednika takođe u u poslednje vreme zahladnela prema izraelskom rukovodstvu. Ali, kao što se zna, to je kao svađa zaljubljenih. Čak lična netrpeljivost dva lidera teško da može ozbiljno da naškodi američko-izraelskom savezu. Previše mnogo vezuje dve države, podvlači ekspert Instituta za ekonomiju RAN Boris Šmeljov.
- Poslednjih godina prvu violinu svirale su SAD, koje u tom regulisanju u prvom redu štitile su interese Izraela. U SAD je vrlo jaka jevrejska opština. Ona je vrlo uticajna. I izraelski lobi, koristeći mogućnosti ove opštine, može da vrši vrlo jak pritisak na politiku SAD u regulisanju bliskoistočne krize.
Ipak, EU u palestinsko-izraelskom pitanju ima svoje interese. U Evropi, kao što je rečeno, postoji jaka arapska manjina. Istovremeno, po pitanju teritorijalne celovitosti i priznanja prava nacije na samoopredeljenje, što Vašington, što evropske prestonice, često koriste dvostruke ili čak trostruke standarde. Ali niko za sada nije mogao jasno da objasni zašto kosovski Albanci imaju pravo na sopstvenu državu, a Abhazi ili Osetini ne. Mada što više takvih samoproglašenih država stekne priznanje, to je veća nada za one još nepriznate.
Igor Silecki,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: AP/Bebeto Matthews/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















