O ZAŠTITI SRPSKOG JEZIKA I ĆIRILIČNOG PISMA U CRNOJ GORI

24.01.2015. god.

UDRUŽENJE SRPSKIH KNJIŽEVNIKA I UMJETNIKA ''GORSKA VILA''-PODGORICA, PREDSJEDNIK PAVLE BANDOVIĆ
UDRUŽENJE SRPSKIH KNJIŽEVNIKA U OTADŽBINI I RASEJANJU –ANDRIJEVICA,PREDSJEDNIK BRANISLAV OTAŠEVIĆ
SRPSKO ISTORIJSKO-KULTURNO DRUŠTVO''NIKOLA VASOJEVIĆ''-BERANE,PREDSJEDNIK ŽIVKO BJELANOVIĆ
UDRUŽENJE RATNIH DOBROVOLJACA 1912-1918.,NJIHOVIH POTOMAKA I POŠTOVALACA-BERANE,PREDSJEDNIK MILIČKO TRIFUNOVIĆ
STOP DISKRIMINACIJI –PODGORICA ,PREDSJEDNIK DARKO RAŠOVIĆ
''GLAS HOLMIJE'' ČASOPIS ZA KNJIŽEVNOST,ISTORIJU I KULTURU –BERANE ,GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK GORAN KIKOVIĆ,

USVAJAJU I DONOSE SVETOSAVSKU DEKLARACIJU

U vremenima poremećenog sistema vrijednosti, kad nosioci novog globalnog poretka nastoje da tradicionalne kulturne i istorijske vrijednosti potisnu u stranu i umjesto njih na vidno mjesto istaknu nešto što nema dodirnih tačaka sa urođenom duhovnom snagom i tradicionalnom kulturnom i naučnom baštinom Srbskog naroda,

Mi ovdje danas sabrani predstavnici donosimo i usvajamo Svetosavsku deklaraciju :

Ovih dana napunila se decenija od stradanja srbskog jezika u Crnoj Gori. Tim povodom i usvajamo ovaj tekst deklaracije sa ciljem da javnosti u Crnoj Gori skrenemo pažnju da se progon Srba i srbskog jezika nastavlja i dalje, a da je na Cetinju formirana katedra za nekakav ''crnogorski jezik''!? Kakvo lingvističko znanje, kakav istorijski obraz, kakav državnički um – da se sroči ovakav nonsens? Dobro ovih dana reče književnik Dragan Lakićević ''... današnji pisci u Crnoj Gori: svako ko ima talenta piše na srbskom i štampa ćirilicom. Ko talenta nema, priklonio se režimu i njegovom surogatu… ''
Očigledno da je cilj ovakvog položaja srbskog jezika i ćiriličnog pisma asimilacija srbskog naroda i pokušaj da se uvrsti kao manjinski narod. Polazeći od istorijske činjenice da su Srbi konstitutivni narod, a srbski jezik autohtoni jezik i duhovna odrednica istorijsko i naučno utemeljena u Crnoj Gori i predstavlja jedan od korijena stabla svih Srba, a samim tim i Crnogoraca, Brđana, Bokelja, Hercegovaca... Režim u Crnoj Gori, iz samo njemu poznatih razloga, pokreće diskriminaciju ogromne većine svojih građana (63,5% govori srbskim jezikom). Jednostranom i diskriminatorskom odlukom od 2010. g. izbacuje srbski jezik iz nastavnog programa, prevodeći ga u maternji jezik, kasnije u crnogorski jezik i književnost. Iz Ustava Crne Gore brišu srbski jezik kao službeni namećući kao službeni jezik manjine - crnogorski. Nametanje jezika manjine većini građana u Crnoj Gori predstavlja presedan i nasilje manjine nad većinom. Nasilje režima i jezička diskriminacija najviše pogađa našu djecu i učenike srpske jezičke zajednice, jer im se nameću udžbenici koji nijesu adekvatni za učenike srpske jezičke zajednice, pisani su latinicom, osim specifičnosti crnogorskih slova, ima i nedostatke u kvalitetu novih tekstova od ekstremnih pisaca koji su nasilno nametnuti, utiču na kvalitet obrazovanja i diskriminaciju djece. Nasilje vladajućeg režima nad građanima relevantne većine dovodi do tihe asimilacije srpske jezičke zajednice.
Naše aktivnosti biće usmjerene u zaustavljanju svih oblika diskriminacije, sa posebnim osvrtom na diskriminaciju građana srpske jezičke zajednice, ostvarivanjem njihovih prava kao konstitutivnog naroda u Crnoj Gori. Veoma bitna diskriminacija jeste po osnovu ostvarivanja prava na rad, gdje su građanima srpske nacionalne i jezičke zajednice uskraćena prava na rad u državnim organima i javnim preduzećima, u kojima se se procenat zaposlenih srpske nacionalnosti kreće od 0,1 % (policija, državna bezbjednost) do maksimalnih 8%, što dovodi do asimilacije, jer da bi sačuvali svoja radna mjesta i obezbijedili opstanak porodice mijenjaju svoj nacionalni i jezički identitet. Osnovni cilj biće usmjeren da se konačno zaustavi nasilje (diskriminacija) nad građanima srpske nacionalne i jezičke zajednice. Vratiti srbskom jeziku u Crnoj Gori status službenog jezika i uvrstiti ga u ustav Crne Gore. Da se zaustavi nasilje manjine nad većinom i nasilno nametanje udžbenikâ za crnogorski jezik. Da nastavni program iz maternjeg jezika i istorije obuhvata istorijske i kulturne vrijednosti srbskog naroda, sa svim priznatim srbskim piscima, što utiče na kvalitet obrazovanja.
Medijskom mraku doprinijela je višedecenijska vladavina režima koji sprovodi konstantnu diskriminaciju srbskog naroda u čemu mu pomažu državni mediji, pa i velika većina privatnih medija, koji ne prepoznaju diskriminaciju jezičke većine samo zato što se radi o građanima srpske jezičke zajednice. Zato ćemo pomoći ''Glas Holmije'' i druge srpske časopise i listove koji predstavljaju svjetlost iz koje zrače veoma kvalitetni članci koji podstiču kulturne vrijednosti srbskog naroda. Doprinos ''Glasa Holmije'' u očuvanju istorijske i kulturne vrijednosti srbskog naroda je veoma veliki i na tome ćemo raditi i u budućnosti.
I ovdje ćemo danas pomenuti da se u Crnoj Gori govorilo i pisalo srbskim jezikom.

To se najbolje vidi iz ''Zemljopisa Knjaževine Crne Gore za treći razred osnovne škole'', izdatom na Cetinju 1895. godine, gdje na strani 35. piše: ''U Crnoj Gori žive sve sami čisti i pravi Srbi, koji govore srbskim jezikom, a ima ih oko 300.000 stanovnika. Većinom su pravoslavne vjere, a ima nešto malo rimokatoličke i muhamedanske vjere, ali treba znati, da smo svi srbskog porijekla i srpske narodnosti''.

A kakvi su bili nastavni planovi i udžbenici u Crnoj Gori do 1916. godine? U osnovnim školama bili su obavezni sljedeći predmeti: zakon Božji, srbski jezik, slovensko čitanje, račun, geometrija, zemljopis, srbska istorija, poznavanje prirode, krasnopis, pjevanje crkveno i narodno, gimnastika i vojničko vježbanje.

Prema ''Zakonu o ustrojstvu gimnazija u Knjaževini Crnoj Gori'', od 30. avgusta 1890. u gimnazijama je bio obavezan sljedeći nastavni plan: nauka vjere, srbski jezik i književnost, latinski jezik, ruski jezik, grčki jezik, staroslovenski jezik, geografija i istorija (opšta i srbska), matematika, prirodopis, fizika, filozofska propedeutika, crtanje, krasnopis, gimnastika i vojničko vježbanje, pjevanje i muzika. Srbski bukvar zvala se knjiga namijenjena najmlađim crnogorskim osnovcima.

U knjizi Milorada Medakovića ''Život i običaji Crnogoraca'', štampanoj u Novom Sadu, na stranici 31. piše: ''Jezik - svi su Crnogorci po narodnosti Srbi i svi govore srbskim jezikom. U Crnoj Gori jedan je jezik, niti se čuje drugi jezik osim srbskog...''

-I ove kao i predhodnih godina u Crnoj Gori se ne slavi školska slava - Sveti Sava. U Republici Srbskoj i Srbiji to su praznici za pamćenje. Ne treba valjda nikoga podsjećati ko je bio Sveti Sava u srbskom narodu.

Slobodan Erić kaže: ''Bio je prvi arhiepiskop autokefalne samostalne Srpske crkve, prvi prosvjetitelj, jer je započeo prosvjetnu djelatnost, prosvjetljujući srbski narod u onom što je najvažnije − u vjeri u Boga − i prvi zakonodavac u srbskom narodu''. Zašto je Sveti Sava zasmetao tvorcima novokomponovanog obrazovnog sistema u Crnoj Gori, kad ni Turcima nije?

Nikada srbska Crna Gora nije pala tako nisko. Ni turski okupatori nijesu zabranjivali srbski jezik, on se čak govorio na turskom dvoru u Carigradu. Mnoga dokumenta potvrđuju da se prepiska između sultana i lokalnih turskih vlasti vršila na srbskom jeziku i ćirilicom.
Istorijska je istina da su ćirilicu zabranjivali i progonili samo okupatori i neprijatelji Crne Gore- Austrougarska monarhija i italijanski fašisti.Zato svako od nas treba da dâ doprinos očuvanju ćiriličnog pisma tako što će pisati ćirilicom i svojoj djeci i bližnjima stalno pričati o tome. Da što god znaju o ćirilici sadašnji vlastodršci, oni bi ćirilicu proglasili za brend Crne Gore, jer je prva ćirilična štamparija na slovenskom jugu ''Oktoih'' osnovana u Crnoj Gori prije 520 godina.

''BUDIMO DOBRI POTOMCI KAKO BI BILI ČESTITI PRECI!

U ANDRIJEVICI UOČI SAVINUDNE 2015.GODINE GOSPODNJE

Izvor
Glas Holmije

Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

PREDHODNA NOVOST

SLEDEĆA NOVOST

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Smjena na vrhu: Glovo gasi svjetla u BiH, a domaća Ordera pali motore

Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...