Boris Pasternak — 55 godina od smrti ruskog nobelovca
Danas se navršava se 55 godina od smrti poznatog ruskog pesnika, noveliste, romanopisca, prevodioca, pisca romana „Doktor Živago“ Borisa Pasternaka.
Rođen 1890. godine u Moskvi, Pasternak je odrastao u visokokosmopolitskoj atmosferi, gde su neki od brojnih posetitelja njegovom domu bili kompozitor Sergej Rahmanjinov, pesnik Rajner Marija Rilke, pisac Lav Tolstoj.
Njegov otac, Leonid Pasternak, bio je poznati slikar i profesor na Moskovskoj školi slikanja, skulpture i arhitekture, dok je njegova majka, Raisa Kaufman, bila koncertna pijanistkinja.
Godine 1917. napisao je zbirku pesama „Moja sestra život“, koja mu je donela međunarodno priznanje.
Pasternak je oprezno podržavao rusku revoluciju, ali je bio zaprepašćen brutalnošću komunista.
Zbog političkih napada 30-ih godina posvetio se prevođenju klasičnih dela, među kojima je Šekspir i njegova dela „Hamlet“, „Magbet“, „Kralj Lir“, zatim Geteov „Faust“, ali i Pol Verlen, Rajner Marija Rilke i drugi.
U romanu „Doktor Živago“, koji je pisao 40-ih i 50-ih godina prošlog veka, Pasternak se oslonio na tradicije romana 19. veka, te je izgradio delo na fabuli o sudbini nekoliko porodica, obuhvatajući prostor od zapadnih ruskih granica do Sibira, sa Moskvom u središtu, opisujući dve ruske revolucije te završavajući epilogom iz vremena Drugog svetskog rata.
U SSSR-u mu je roman nazvan „antisovjetskim“, dok je na Zapadu slavljen. Nobelova nagrada za književnost dodeljena mu je 1958. godine.
Sovjetske vlasti su ga proglasile za izdajnika i napadali su ga sve do njegove smrti 1960. Bio je toliko zlostavljan da nije mogao da ode na uručenje Nobelove nagrade, pa je odbio tu čast.
Do kraja života živeo je u siromaštvu, strahu i nesigurnosti. Njegove poslednje pesme su bile posvećene ljubavi, slobodi i pomirenju sa Bogom.
Pesternak je posthumno rehabilitovan 1987. godine, a godinu dana kasnije, posle 30 godina zabrane, „Doktor Živago“ objavljen je u magazinu „Novi mir“.
Tek 1989. godine njegov sin primio je očevu Nobelovu nagradu u Stokholmu.
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Nobel
- nagrada
- književnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »















