Prepolovljen broj morskih životinja
Broj morskih životinja - sisara, ptica, reptila i riba, opao je za 49 odsto između 1970. i 2012. godine kao posledica prekomernog ribolova, zagađenja i klimatskih promena, upozorava u svom najnovijem izveštaju Svetski fond za zaštitu prirode (WWF).
U dokumentu, zasnovanom na praćenju 1.234 vrsta, ističe se da su pojedine populacije, poput tuna i skuša na primer, smanjene za čak 75 odsto.
"Ljudska aktivnost je glavni uzrok ovakvog stanja: prekomerni ribolov, ekstraktivne industrije, urbanizacija obala, zagađenje i emisije gasova sa efektom staklene bašte izazivaju acidifikaciju i zagrevanje morske vode", navodi se u izveštaju.
Riba je sve zastupljenija u ljudskoj ishrani: na svetskom nivou, prosečna potrošnja po glavi stanovnika prešla je sa 9,9 kilograma tokom 1960-ih godina na 19,2 kilograma u 2012.
WWF ukazuje i na još jedan razlog za brigu: koralni grebeni i podvodna staništa, kao što su područja morske trave i mangrova, koja su važna za hranjenje, razmnožavanje i reprodukciju mnogih vrsta, mogla bi da nestanu do 2050. kao rezultat klimatskog otopljavanja.
S ozbirom da na ovim područjima živi oko 25 odsto morskih vrsta, gubitak koralnih grebena mogao bi da izazove "katastrofalno izumiranje sa nesagledivim, dramatičnim posledicama".
Kao primer navodi se Mediteran koji je jedna od najstarijih zona za ribolov u svetu, od koje već vekovima ljudi zavise. Danas je, međutim, ova oblast prekomerno eksploatisana. Svake godine se iz Sredozemnog mora izvadi 1,5 miliona tona riba tako da je 89 odsto njegovog fonda iscrpljeno.
Situacija na Jadranskom moru prati negativne svetske trendove što je vidljivo iz poslednjih naučnih analiza Naučno-tehničkog i ekonomskog odbora Evropske komisije za ribarstvo (STECF). „Dosadašnje prakse upravljanja morskim resursima u Jadranu nisu održive, što znači da će ribolov, nastavimo li ovakvim načinom upravljanja, vrlo brzo ostati samo uspomena. Usklađivanje ribolovnih praksi na način da održivo koristimo morske resurse jedini je način da očuvamo stogodišnju tradiciju ribolova na Jadranu, a tako i radna mesta vezana uz ovu oblast“, izjavio je Danijel Kanski, savetnik za ribarstvo u WWF Adria.
Kako bi se ovaj poražavajući trend preokrenuo, vodeći svetski političari moraju osigurati da se oporavak okeana i očuvanje obalnih staništa jasno prepoznaju u implementaciji ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija, koji će biti službeno odobreni do kraja ovog meseca. Pregovori o novom globalnom klimatskom sporazumu takođe su važna prilika da se pruži značajna podrška dobrom stanju mora i okeana.
„Odlučili smo da po hitnom postupku objavimo ovaj izveštaj kako bi svi mogli dobiti uvid u najnovije stanje mora i okeana. U vremenu samo jedne generacije, ljudska aktivnost teško je naštetila morima i okeanima, od toga da se ribe izlovljavaju brže nego što se mogu reprodukovati, do uništavanja njihovih staništa. Potrebne su temeljne promene kako bi se osiguralo obilje života u okeanu i za buduće generacije“, istaknuo je povodom izveštaja Marco Lambertini, generalni direktor WWF-a.
- Izvor
- WWF, TANJUG/ vostok.rs
- Povezane teme
- životinje
- čovečanstvo
- hrana
- resursi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »















