Svet pod okupacijom američke vojske
Povlačenjem određenog broja vojnika iz Avganistana i Iraka većina Amerikanaca je zaboravila da SAD i dalje okružuju svet mrežom vojnih baza koja je bez premca, piše profesor Američkog univerziteta u Vašingtonu, antropolog Devid Vajt za list „Nejšen“.
Profesor Vajt navodi da u ovom trenutku SAD poseduju oko 800 vojnih baza u inostranstvu. Drugi svetski rat se završio pre 70 godina, Korejski — 62, ali prema podacima Pentagona, u Nemačkoj se, kao i ranije, nalaze 172 baze, u Japanu 113 i u Južnoj Koreji 83. Još na stotine garnizona je razbacano po 80 zemalja sveta, uključujući Australiju, Bugarsku, Kolumbiju, Katar i Keniju.
„Retko koji Amerikanac shvata da SAD najverovatnije imaju više vojnih baza u inostranstvu nego bilo koji drugi narod, nacija ili carstvo u istoriji“, piše Vajt. Sve one koštaju američke poreske obveznike 156 milijardi dolara, odnosno od 10 do 40 hiljada dolara godišnje za po jednog vojnika u inostranstvu (prema podacima RAND Corp).
Mnoge od 800 američkih vojnih baza u inostranstvu izgrađene su po principu „monograda“. Na primer, vojna baza „Ramštajn“ u Nemačkoj ili vazdušna baza „Kadena“ u Japanu zahtevaju znatna sredstva za izgradnju i podršku infrastrukture — škole, bolnice i različite objekte za porodice vojnika. Postoje i male baze, poznate kao „teritorije za zajedničku bezbednost“ na kojima su podmornice, špijunski avioni i skladišta oružja. U drugim garnizonima koji su razbacani po čitavoj planeti nalaze se vojni aerodromi i morska pešadija, stanice za remont vojne tehnike, barake i poligoni za obuku.
Stručnjak navodi da su američki vojnici na razne načine prisutni u 160 inostranih zemalja i teritorija, uključujući 11 američkih nosača aviona, od kojih svaki može da se smatra pomorskom bazom, a i američko prisustvo u kosmosu je u porastu. Treba reći da i druge zemlje imaju vojne baze u inostranstvu, samo što ih ukupno ima 30, dok na Pentagon otpada 95 odsto od ukupnog broja dislociranih garnizona izvan svoje teritorije.
Od početka hladnog rata ideja o mreži vojnih baza sa desetinama hiljada američkih vojnika, razbacanih po čitavom svetu, postalo je neka vrsta „kvazireligije“, doktrina za spoljnu politiku i nacionalnu bezbednost SAD, piše Vajt. Takva politika je dobila ime „strategija“ i bila je vezana za politiku ograničavanja glavnog geopolitičkog protivnika u vreme SSSR-a. Ako je to tada imalo svrhu tako veliko vojno prisustvo, sada mnogi eksperti navode da američke vojne baze postaju beskorisne i nanose više štete nego koristi.
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- SAD
- geopolitika
- vojska
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















