Kada je Srbija primila 600.000 izbeglica patetična EU i SAD su uveli teške sankcije
Srbija je 90-ih godina tokom ratnih dejstava na prostoru bivše SFRJ u veoma kratkom vremesnkom intervalu primila oko 600.000 izbeglica, većinom Srba, ali je bio i veliki broj drugih nacionalnosti. Iako je bila veoma teška ekonosmko-politička situacija, kao i ratno stanje pred vratima, tadašnja SR Jugoslavija je smogla snage, i to sama, da odoli ovom ogromnom izazovu.
„Demokratija i evropske vrednosti“, na čelu sa SAD i EU su „velikodušno“ izašle u susret i SR Jugoslaviji uvele sankcije bez presedana. Nije se moglo uvesti ni mleko. Na granice prema SR Jugoslaviji su postavljene međunarodne snage koje su striktno nadgledale „demokratske“ sankcije da se slučajno neki šleper prehrambenih proizvoda ne bi našao na strani SR Jugoslavije. Država i narod su se dovijali na razne načine, pa se je tako „legalnim“ švercom donekle i uspelo opstati u pogledu nestašice namirnica.
Ali opet, ljudi su stajali u redovima i čekali osnovne životne namirnice, a „demokratija“ je pooštravala sankcije toliko beskrupulozno da je cela SR Jugoslavija ličila na koncentracioni logor koji je napravila ta „demokratska“ Evropa i SAD. Sa ove vremenske distance moglo bi se reći da je to bio jedan fašistički akt, da fašistički – neka crknu bez ičega.
Posle ovoliko godina, ta ista EU je ponovo na ispitu humanosti i ponovo pokazuje i dokazuje svoju oholost i neželju da pomogne ikome. Opet pokazuje svoju beskrupuloznost prema slabijim i pravo lice kapitalističkog interesdžije, a Srbija opet svoje lice čovečnosti.
S ove vremenske distance, period od prošlih 20 godina, opet pokazuje da se politika Zapada nije nimalo promenila prema drugim i trećim zemljama sveta. I dalje im je prioritet vladanje slabijim, sticanje profita i inflitriranje u državne sisteme širom planete, kako putem raznih organizacija i „institucija“ tako i skrivenim, pa i javnim pretnjama.
Ali sada, kako narod kaže, "zaigrala mečka i pred njihovim vratima", izgleda da su se malo prešli i preračunali, pa se hvataju za glave. Da li će se sada zapitati o politikama koju vode, a tek kada im dođe još nekoliko miliona ljudi na granične ograde. Hoće li moći odbraniti tu famoznu "evropsku" ogradu?
Pa eto, danas, kako „velikodušno“, Evropski parlament je većinom glasova podržao plan Evropske komisije o solidarnom raseljavanju izbeglica kojim su predviđene obavezujuće kvote kako bi se podelio teret zbrinjavanja oko 120.000 ljudi.
I na kraju, gle čuda, ova rezolucija nije obavezujuća!
Izbeglička kriza trese same temelje Evropske unije, i to po sopstvenoj „zasluzi“. Možda bi im trebalo izraziti „srdačne“ čestitke za svestrane "uspehe" na međunarodnoj političkoj sceni.
Zbog migranata pokreću se vojne snage, suspenduje se Šengenski sporazum, a među članicama postoji duboko neslaganje o tome kako izbeglice treba da budu raspoređene, odnosno većina zemalja ne želi ni da ih primi u oazu “demokratije“.
Granice su počeli da zatvaraju svi, Nemačka, Mađarska, Austrija, Slovenija i trend je da će ih većina zemalja EU i zatvoriti.
S druge strane Brisel se bavi posledicama, dok o uzrocima krize niko ne govori. Uzrok je, agresivna politika EU, SAD i NATO-a na Bliskom istoku kojom su pokrenuli lavinu rušenja državnih rukovodstava i vojnim pustošenjem celih država, a što je i pokrenulo mase izbeglica prema Evropi.
A šta su te izbeglice imale do dolaska evopske i američke „demokratije“ u njihove zemlje? Imali su besplatno zdravstveno osiguranje, vodu (i to u pustinji), školovanje (čak širom sveta po izboru), socijalnu pomoć u raznim oblicima itd, skoro pa da se moglo živeti besplatno… Ali došla je „demokratija“…
Vraća li se taj „demokratski“ bumerang agresivne politike prema EU i da li će se već jednom opametiti?
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- SAD
- EU
- NATO
- Srbija
- Jugoslavija
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »
















