Silajdžića iznosi neistine

U svom govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a, Haris Silajdžić iznio je niz neistina, kojima je pokušao nametnuti suštinu stvari.

Da bi se stvari razumjele, treba razlikovati bivšu jugoslovensku republiku SR BiH, Republiku BiH i Dejtonsku BiH. Neistina je da je Dejtonska BiH pravna nasljednica SR BiH. SR BiH se raspala 1991-1992. godine, a na toj teritoriji nastala je Republika Srpska i BiH, odnosno, kasnije, Federacija BiH. BiH je priznata mjeseca aprila 1992. godine i mogla je biti priznata samo na onoj teritoriji na kojoj su njene ustanove vršile vlast i narod prihvatao takvu državu. Republika Srpska je, prije priznanja BiH, 9. januara 1992. godine proglasila svoju nezavisnost, imala je svoju teritoriju, narod i efektivnu vlast na toj teritoriji.  U suštini, bila je država bez međunarodnog priznanja, ali takvih slučajeva je bilo u istoriji.

Dejtonska BiH nastala je međunarodnim ugovorom 1995. godine, tako što su FBiH i RS prenijeli dio svojih prava i obaveza na institucije Dejtonske BiH, koje su, zapravo, zajednički organi. A suverenitet, to najviše pravo, ostalo je entitetima: Republici Srpskoj i Federaciji BiH.  Samim tim, Dejtonska BiH ne može biti vlasnik imovine koja je bila uknjižena na bivšu SR BiH, niti može biti vlasnik imovine bivše Jugoslavije koja se nalazila na njenoj teritoriji.

Silajdžić tendenciozno zaključuje da se ne sprovode ključni elementi Dejtonskog mirovnog sporazuma, pogotovo Aneks 7, iznoseći podatak da u RS, od ukupnog broja nesrpskog stanovništva koje je prije rata živjelo na tom prostoru, sada živi 8 posto, a ne iznosi podatak da, od ukupnog broja Srba koji su živjeli u FBiH  prije rata, sada živi manje od 4 posto.

Pokret pita: ko je kriv za to i je li realno očekivati poslije 18 godina da se svi sa prostora bivše Jugoslavije vrate na svoja predratna ognjišta?
Haris Silajdžić osporava entitetsko glasanje i na taj način udara u jedan od stubova na kojima počiva Dejtonska BiH.

Za Pokret je neshvatljivo da su sve odluke i promjene u vezi sa Dejtonskom BiH i Republikom Srpskom koje su uslijedile poslije 1995. godine bile na štetu Srpske i srpskog naroda. Čak su vlasti RS pristale da promijene himnu Bože pravde i grb Nemanjića. Međutim, to za Harisa Silajdžića i sarajevske političare nije dovoljno. On i oni hoće ukidanje entitetskog glasanja, a zatim ukidanje i same Republike Srpske.