Nemačka zaboravlja sopstvenu istoriju, ali krivi Rusiju za Krim
Prisajedinjenje Krima Rusiji možda je još uvek tema intenzivne debate među političarima i zvaničnicima u Evropi, ali nemačka elita bi mogla lako da razume iskustvo Krima, s obzirom na Sarland i njegovu jedinstvenu istoriju direktne demokratije sredinom 20. veka.
„Godine 1935. i 1955, građani Sarlanda, najmanje nemačke pokrajine, sproveli su dva referenduma da bi odredili svoju sudbinu. Oba puta većina je glasala za pripajanje Nemačkoj i oba puta njihove želje su uslišene. Godine 1935, glasače Sarlanda su pitali da li žele da se ponovo ujedine sa Nemačkom, da se pripoje Francuskoj ili da ostanu u okviru administracije Lige naroda. Preko 90 odsto izabralo je prvu opciju.
Dve decenije kasnije, 23. oktobra 1955, građani Sarlanda ponovo su dobili izbor — da li žele da postanu nezavisna teritorija, ekonomski povezana sa Francuskom, ili ne. Pobeda glasa „ne“ (67,7 odsto) protumačena je kao želja da se ujedine sa Zapadnom Nemačkom.
Takva odluka je takođe mogla biti protumačena kao „ne“ Evropi, koja je u to vreme bila u začetku i nije se mogla porediti sa pseudodemokratskim institucionalizmom koji je uveo sankcije Rusiji i Krimu zbog njihove direktne demokratije“, piše austrijski „Kontra magazin“.
U martu 2014. godine, Krim je utvrdio svoju budućnost vrlo slično načinu na koji je to pola veka ranije učinio Sarland. Više od 95 odsto ljudi koji žive na poluostrvu u Crnom moru glasalo je u korist prisajedinjenja Rusiji, na referendumu koji je sproveden po međunarodnim standardima.
Istorija dva referenduma koja su sprovedena u Sarlandu sredinom 20. veka razotkriva „hipokriziju zapadnih političara i njihovih medija“, navodi se u tekstu.
„Mogao bi se steći utisak da Brisel nikada nije čuo za otcepljenje putem glasova građana. Rusi su optuženi za lažiranje glasanja, ali su posmatrači referenduma rekli da je sproveden po propisu. Izgleda da su zaboravili i secesiju Kosova koja je usledila nakon nelegalnog NATO bombardovanja“, primećuje list.
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »















