Tabor Merkelove razjedinjen zbog Rusije
Stavovi pojedinih političara u Vladi Nemačke o odnosu s Rusijom veoma protivreče kursu kancelarke Angele Merkel. Mnogi nemački političari se pridržavaju strategije zbližavanja s Rusijom, a to veoma obeshrabruje istočne susede ove zemlje.
U poslednje vreme nemačka politika prema Rusiji postaje sve više razjedinjena, smatra Džudi Dempsi, analitičar centra „Karnegi Jurop“.
Angela Merkel je dobila odobrenje Evropske unije za svoju politiku prema Rusiji u kontekstu ukrajinske krize. Nemačka kancelarka je uspela da ujedini zemlje EU u odluci da uvedu sankcije Rusiji. Ona je više puta primala i predsednika i premijera Ukrajine, podseća autor.
Ipak, unutar njene koalicije socijaldemokrate levog centra imaju drugačije gledište i ne žele da zaborave na „istočnu politiku“ koja je sedamdesetih godina oblikovala odnos Nemačke i Rusije, piše u članku.
Težnju da se obnove rusko-nemački odnosi pojačava šef Socijaldemokratske partije Zigmar Gabrijel, kao i ministar inostranih poslova Frank Valter Štajnmajer.
Još početkom oktobra Gabrijel je pozvao da se ukinu sankcije Rusiji, a zatim je tokom posete Moskvi, na sastanku s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i šefom „Gasproma“ Aleksejom Milerom „sa nezadovoljstvom konstatovao da je odnos Berlina i Moskve žalostan“.
On je naveo da ne može da shvati kako je „razvoj dva naroda otišao u potpuno različitim pravcima“, a izjavio je i da SAD i Evropa gube od produžavanja ukrajinske krize, a ne od njenog rešavanja.
Gabrijel je takođe predložio da štiti projekat „Severni tok 2“, koji uključuje širenje prve gasovodne mreže dnom Baltičkog mora kako bi se gas isporučivao iz Rusije direktno u Nemačku. Projekat su oštro kritikovale baltičke zemlje, Poljska i druge države Centralne Evrope koje u tome vide rizik za energetsku bezbednost Evrope i zavisnost od ruskog gasa.
Tradiciju „istočne politike“ nastavlja i Štajnmajer, koji predlaže investicione i energetske olakšice u odnosima s Rusijom uprkos sankcijama. On je, podseća list, evropskoj komesarki za trgovinu Sesiliji Malstrjom rekao da „reaguje na želje Rusije i da počne bliže da razmenjuje mišljenja o pitanjima energetike i zaštite investicija“.
Berlin podržava i ideju saradnje Evropske unije i Evroazijskog ekonomskog saveza uz učešće Rusije.
Ipak, „istočna politika“ nekih političara vladajuće koalicije Nemačke veoma plaši njene susede, zaključuje autor članka.
Čitajte više na Ruski vazdušni udari u Siriji - iz minuta u minut
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »















