Urušavanje odnosa s Rusijom biće najgore Obamino nasleđe
Veliko pogoršanje odnosa s Rusijom biće najgori rezultat spoljne politike američkog predsednika Baraka Obame tokom celog njegovog upravljanja zemljom, piše analitičar Fiskal tajmsa Patrik Smit.
U poslednjim mesecima predsedničkog mandata Baraka Obamu će pratiti tri spoljnopolitička problema koja on nikako nije mogao da reši ranije – upropašćeni odnosi s Rusijom, nuklearni problem Irana i kriza na Bliskom istoku. Malo je verovatno da američke vlasti znaju kako da reše makar jedan od njih.
Ruska strana je posavetovala administraciju Obame da prizna svoju umešanost u ukrajinsku krizu, da zaustavi širenje NATO-a na Istok i da počne da uvažava interese Rusije. Ništa od toga, međutim, nije se dogodilo.
Barak Obama i američki ministar odbrane Ešton Karter uradili su sve upravo suprotno, a šef američkog Stejt departmenta Džon Keri s vremena na vreme je pokušavao da igra ulogu mirotvorca. Sve je to dovelo do toga da Rusija usvoji obnovljenu strategiju nacionalne bezbednosti u kojoj su NATO i SAD označeni kao pretnje.
„Ovo je žalostan i krajnje nepoželjan obrt. Ne samo da su odnosi s Moskvom zaoštreni bez ikakve potrebe nego Amerikanci propuštaju i mogućnost da sarađuju s Rusijom u svim oblastima – počev od suprotstavljanja terorizmu i okončavanja problema globalnog otopljavanja“, navodi autor teksta.
Kada je reč o sirijskoj krizi, odavno je očigledno da je opsesivna ideja o svrgavanju sirijskog predsednika Bašara el Asada bila pogrešna. Ipak, nije loša samo strategija nego i američki saveznici u Siriji, pre svih Turska koja je krenula u kampanju protiv Kurda, saradnika Vašingtona u borbi protiv DAEŠ-a (takozvane Islamske države).
Saudijska Arabija, koja se takođe predstavlja kao saveznik SAD, sledi samo sopstvene interese.
Došlo je vreme da se pokaže odlučnost i da se postavi pitanje šta Obamina administracija traži u takvim čudnim alijansama, navodi analitičar.
Što se tiče situacije s Iranom, Obamina administracija je vodila dugu i nepopularnu borbu za zaključivanje sporazuma s Teheranom, prema kojem on treba da odustane od izrade nuklearnog oružja.
Ipak, ubrzo posle potpisivanja dokumenta Iran je pokazao novu balističku raketu.
Sada je pred Amerikom izbor – ili da uvede nove sankcije Iranu zbog testiranja rakete koja bi mogla da bude opremljena nuklearnom bojevom glavom ili da odustane od ideje sankcije jer Iran zaista deaktivira svoje nuklearne kapacitete.
Kako razvezati ovaj čvor, najverovatnije ne znaju ni Obama ni Keri, navodi Patrik Smit.
Čitajte više na Ruski vazdušni udari u Siriji - iz minuta u minut
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















