Šest zemalja bi moglo da obori sporazum EU–Turska
Nisu sve članice Evropske unije spremne da podrže Brisel u dogovoru sa Turskom u zamenu za pomoć u rešavanju migracione krize. Dok jedne nisu zadovoljne poštovanjem ljudskih prava u Turskoj, druge članice EU strahuju da će se situacija sa izbeglicama dodatno zakomplikovati.
Bez obzira na težnju evropskih zemalja da po svaku cenu smanje priliv migranata, nisu sve članice Evropske unije spremne da podrže mogući sporazum EU i Turske, prema kojem bi Ankara vratila izbeglice nesirijskog porekla na svoju teritoriju, piše „Politiko“.
Među zemljama koje bi mogle da osujete ispunjenje tog sporazuma su Austrija, Bugarska, Kipar, Francuska, Mađarska i Španija, navodi list.
„Beč je skeptičan prema tom dogovoru, ali ne istupa kategorički protiv njega“, piše list, dodajući da austrijske vlasti strahuju da bi ukidanje viznih ograničenja dovelo do porasta broja turskih migranata u Evropskoj uniji zbog stalnog narušavanja ljudskih prava u samoj Turskoj.
Sofija se, prema pisanju lista, plaši da će Turska promeniti egejsku maršrutu izbeglica ka EU, što bi moglo da dovede do toga da migranti počnu da putuju Crnim morem — direktno ka obalama Bugarske.
Severni deo ostrvske države Kipar turske vlasti su okupirale 1974. godine, a sama Ankara Kipar nije ni zvanično priznala, zbog čega su male šanse da Nikozija pristane na ustupke u vezi sa viznom liberalizacijom EU i Turske, piše list.
Što se tiče Francuske, predsednik te države Fransoa Oland je više puta izjavio da pitanje ukidanja viznih ograničenja za turske građane ne podleže razmatranju sve dok Turska ne počne da poštuje ljudska prava.
List dalje navodi primer Mađarske i njenog premijera koji nije zadovoljan sistemom raspodele izbeglica, ustanovljenim u Evropi. Zbog toga, sa njegove tačke gledišta, sporazum sa Turskom neće rešiti osnovni problem, a to dogovor sa Ankarom čini izlišnim.
Dejstva Turske u unutrašnjoj politici, kao i neprestano kršenje ljudskih prava i slobode govora, prema mišljenju španskih vlasti, dovodi u sumnju kompatibilnost predloga Turske sa vrednostima zapadnog sveta.
Ankara je na nedavno održanom samitu EU–Turska neočekivano promenila zahteve Briselu, zatraživši u zamenu za učešće u rešavanju migracione krize više novca od Evrope, viznu liberalizaciju, kao i ubrzavanje procesa pristupanja Turske u EU.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »















