Srbija najavljuje ukidanje sporazuma o slobodnoj trgovini sa Rusijom
Saopštenje Centra za evropske politike
Podaci o trgovinskoj razmeni Srbije sa Evropskom unijom za 2015. godinu, pokazuju da je pokrivenost uvoza izvozom dostigla istorijski maksimum od 77 odsto i da nastavlja da raste.
„Srbija i dalje iz Evropske unije više uvozi nego što u nju izvozi, ali je za razliku od prve decenije XXI veka, kada je pokrivenost uvoza izvozom iznosila između 45 i 55 odsto, situacija sada i kvantitativno i kvalitativno drugačija“, kaže Nebojša Lazarević, direktor Centra za evropske politike i član Užeg pregovaračkog tima za pristupanje Srbije EU. Ranijih godina su najzastupljeniji izvozni proizvod Srbije bile sirovine i poljoprivredni proizvodi u najnižem stepenu obrade (metali, pšenica, kukuruz), dok poslednjih godina počinju da dominiraju automobili, auto-delovi i električni aparati.
S druge strane, neophodno je jačati konkurentnost srpske privrede koja i dalje nije dovoljno jaka da izdrži pritisak tržišnih sila koje vladaju u Evropskoj uniji. To jedino može da se promeni ako se proces evropskih integracija shvati kao prilika za dubinske promene u društvu koje uključuju i potpunu transformaciju privrede, ali i drugačiju ulogu države, naglašava Lazarević.
Hrvatska je imala izvesne probleme ulaskom u Evropsku uniju zbog napuštanja CEFTA sporazuma, dok nekim našim preduzećima eventualnu teškoću bi mogao da predstavlja prestanak važenja Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Rusijom.
„Iz tog razloga je od izuzetnog značaja da se već sada, na vreme, a ne u trenutku pristupanja, počne sa pripremama kako bi se maksimizovale velike potencijalne koristi od članstva u EU, a ublažile negativne posledice“, objašnjava Lazarević.
„Članstvo u Evropskoj uniji Srbiji će doneti lakši pristup evropskom tržištu, kao i znatno uvećanje evropske pomoći Srbiji - sa 200 miliona na preko 1,5 milijardi evra godišnje. Međutim, da bi Srbija uopšte mogla da apsorbuje ovu pomoć a privreda da maksimalno iskoristi šansu koju dobija ulaskom na tržište EU, neophodno je da, paralelno sa procesom pregovora o članstvu, država konačno razvije sveobuhvatnu strategiju razvoja koja će definisati i njenu ulogu u privredi u narednih 10 godina. Ovakva strategija mora biti donesena kroz transparentan i participativan proces, u kojem će pun doprinos dati, pored državnih organa, i asocijacije privrednika, civilni sektor i tink tenkovi, sindikati i univerziteti“, zaključuje Nebojša Lazarević.
Fakti
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »
















