Kosačov: NATO pokušava skuplje da proda „rusku pretnju“ Evropljanima
Izjava generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga o potrebi da se povećaju troškovi organizacije za odbrambene potrebe u Evropi 2016. godine povezana je sa željom da što pre izvuče iz „ruske pretnje“ svoju korist, rekao je za šef međunarodnog komiteta Saveta federacija Konstantin Kosačov.
Ova „pretnja“ će se uskoro „izduvati“, a NATO iz nje nije uspeo da izvuče nikakvu korist, rekao je za šef međunarodnog komiteta Saveta federacija.
Stoltenberg je izjavio da će troškovi NATO-a za odbrambene potrebe u Evropi značajno porasti u 2016. godini zbog „pretnji od strane Rusije“ i migracione krize koja je zahvatila evropske zemlje, piše Fajnenšel tajms.
„Razgovori o neophodnom i brzom porastu troškova zemalja NATO-a na naoružanje je pokušaj da se što je pre moguće pokupi kajmak sa situacije „hladnog rata“ sa Rusijom. Već dugo i bezuspešno Evropljani pokušavaju da dovedu do cifre od dva odsto BDP-a za vojne troškove, a do sada su ovde upisivali samo jedinice. Za sve ostale motivacija je bila otvoreno nedovoljna — društvene potrebe uvek su prevladavale u raspodeli budžeta“, rekao je Kosačov.
Po njegovom mišljenju, zato je za Brisel najbolji razlog da se podstaknu oni koji zaostaju i da se nateraju da otvore novčanike. „Neprijatelj je pred vratima!“, iako o pravom odnosu troškova prećutkuju, dodao je Kosačov. „A to je veoma rečito: Međunarodni institut za strateške studije saopštio je da je 2014. godine Rusija izdvojila na razvoj vojske 70 milijardi, a SAD 581 milijardu dolara. Dodajte na ovo još 44 milijarde u Nemačkoj, 61 milijardu u Velikoj Britaniji i 53 milijarde u Francuskoj“, istakao je on.
„Pa zašto odjednom postoji hitna potreba da se povećaju troškovi, posebno kada u Evropi vremena nisu baš najbolja, pita se Kosačov. „Samo zato što postoji zgodan razlog — agresivna Rusija“. A sudeći po načinu na koji NATO vrši pritisak na Evropu, postoji sumnja da ni oni sami ne veruju da će ovaj razlog još dugo postojati“, zaključuje on.
Kosačov je skrenuo pažnju da se sve više zemalja NATO-a naglas i na visokom nivou zalaže za ukidanje sankcija protiv Rusije, a sve je manje onih koji veruju u mogućnost agresije Rusije protiv zemalja NATO-a. Kosačov je rekao da se obnavljaju i zvanični kontakti Rusije i NATO-a, za sad na nivou ambasadora, a teme saradnje polako počinju da se tiču tema sukoba, ako se uzme isti taj sirijski primer.
„Jasno je da su u savezu zabrinuti: ’ruska pretnja‘ će se uskoro ’izduvati‘, a nikakvu materijalnu korist nisu uspeli da iz nje izvuku“, dodao je on.
Prema njegovim rečima, rast vojnih troškova je, naravno, faktor koji ne doprinosi poboljšanju odnosa NATO-a i Rusije, ali ovde nema direktne i kvantitativne korelacije — „što su veći troškovi, to su bolji odnosi i obrnuto“. Problemi naših odnosa, takođe, nisu u broju „bajoneta“, već u glavama. U glavama onih koji su videli „rusku pretnju“ i marljivo je „prodaju“ evropskim poreskim obveznicima“, zaključio je Kosačov.
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
Čitajte više na Ruski vazdušni udari u Siriji - iz minuta u minut
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















