Dalekoistočno roze čudo
Četiri lotosova jezera u jevrejskoj autonomnoj oblasti ovih dana su mesto masovnog turističkog hodočašća ne samo ruskih građana, već i stanovnika Jugostiočne Azije. Manje od mesec dana traje cvetanje egzotičnih vodenih biljaka, starih već više od sto miliona godina, lotosa Komarova.
Ova retka sorta lotosa nazvana je u čast poznatog ruskog botaničara i geografa Vladimira Komarova, koji je istraživao krajem 19 i početkom 20. veka floru Dalekog Istoka. Data reliktna biljka postojala je još u mezozoiku i preživela je ledeno doba. Čudi velika vitalnost ove jedinstvene tvorevine prirode: u nepovoljnim uslovima njegovo seme ne niče, već pada u anabiozu, pri tome biološki procesi se usporavaju i cvet preživljava, rekao je za Glas Rusije rukovodilac Direkcije za posebno zaštićene teritorije Evrejske autonomne oblasti Jurij Panin:
To je cvet velikih razmera, roze boje, vrlo lep, sa velikim zelenim listovima. Obično on počinje da cveta oko dvadesetog jula i do sredine avgusta. Ali ove godine je procvetao nešto ranije, zbog visokih letnjih temperatura. Prvi pupoljci su počeli da se pojavljuju već 16. jula.
Lotos Komarova se noću skuplja u pupoljak, a ujutru se opet rastvara, pri čemu su latice stalno okrenute suncu, kao da ga prate. Pri svoj svojoj vitalnosti to je vrlo ranjiva biljka, koja ne raste u zaprljanim vodama. Ona je uneta u Crvenu knjigu i posebno se čuva. Kako bi se turisti i svi koji dolaze na jezera divili ovom čudu prirode i ne bi bilo iskušenja da prave od nežno-rozih cvetova bukete, na jezerima dežuraju ekolozi i njihovi mladi pomoćnici - lokalni učenici iz ekološkog kluba Istok iz sela Nadežinsko, kaže Jurij Panin:
Mnogi misle da će da uzmu ovu lepotu i da je odnesu kući, ali faktički za sat vremena cvet se osipa i od njega ništa ne ostaje. On već izgleda žalosno. Mi svima pokušavamo da objasnimo da nema smisla kidati ga.
Lotos je bio predmet legendi od davnina, klanjali su mu se i pripisivali mističnu snagu. U zemljama Jugoistočne Azije pripadnici raznih religija vekovima su poštovali lotos kao svetu biljku. O tome svedoče drevni rukopisi, spomenici arhitekture i umetnosti. Indusi su, na primer, predstavljali Zemlju kao gigantski lotos, koji raste na površini voda. Raj je često predstavljan kao predivno jezero na kojem rastu ogromni roze lotosi, gde počivaju duše pravednika.
Od davnina lotos je poznat i kao vredna prehrambena i lekovita biljka. U Kini su od njega pravili lekovita sredstva još nekoliko hiljada godina pre nove ere, pa i sada njegovo seme ulazi u sastav preko 200 preparata. U naše doba pronađene su razne biološki aktivne supstance lotosa, koje povaćavaju tonus i jačaju čovekov organizam. Svi delovi lotosa se široko primenjuju u savremenoj kineskoj, indijskoj, vijetnamskoj, arapskoj, tibetanskoj medicini.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















