Nova arheološka otkrića na teritoriji Moskovskog kremlja
Kira Jegorova
Ruska reč
Krajem 2016. godine turisti će moći da uđu u Kremlj direktno sa Crvenog trga, kroz kapiju Spaske kule. Ulaznice za ovu turističku putanju prodavaće se zasebno.
To je 1. avgusta Ministarstvu kulture RF naložio lično predsednik Rusije Vladimir Putin. Zasada turisti mogu da posete samo muzeje u Kremlju, a u njega ulaze iz Aleksandrovskog parka.
U novoj destinaciji zainteresovani će moći da „zavire” u arheološke iskopine, gde se lepo vide temelji bivših manastira – Čudovog i Vaznesenjskog, kao i temelji malog Nikolajevskog dvorca. Moskovska carska rezidencija iz 19. veka i manastiri iz 14. veka srušeni su tokom 1930-ih da bi se oslobodio prostor za izgradnju vojne škole.
Mali Nikolajevski dvorac potiče iz 19. veka. Služio je kao imperatorska rezidencija za vreme posete članova carske porodice Moskvi. Dvorac je srušen 1929. godine, ali u žurbi nisu uklonjeni temelji, nego su samo zaliveni betonom, što je pomoglo u konzerviranju istorijskih fragmenata građevine.
Ostaci ovih drevnih zdanja otkriveni su prilikom arheoloških iskopavanja u istočnom delu Kremlja 2016. godine.
TASS/Sergej Savostjanov
„Pronađeni manastirski temelji su pravo arheološko otkriće. Pre početka iskopavanja niko nije čak ni pretpostavljao da je tamo nešto moglo ostati”, komentariše Konstantin Mihajlov, koordinator građanskog pokreta „Arhnadzor”.
TASS/Anton Novodereškin
Muški Čudov manastir je osnovan 1365. godine. Posebnu ulogu je imao 1598-1613, kada je u Rusiji bilo Smutno doba. Naime, upravo iz ovog manastira je pobegao monah Grigorije Otrepjev, koji je zatim postao car-samozvanac, odnosno lažni Dimitrije I. U Čudovom manastiru je 1812. godine bio smešten Napoleonov štab, kao i pojedini njegovi gardijski pukovi. Manastir je srušen 1929.
„Ulaz kroz Spasku kulu je logično rešenje, s obzirom na putanju. Turisti uvek dolaze da vide Crveni trg, i taj dolazak mogu da završe posetom iskopina”, komentariše Olga Sitnjik, suvlasnik projekta ExploRussia koji organizuje individualna turistička putovanja za strance.
TASS/Anton Novodereškin
U ženskom manastiru Vaznesenja Gospodnjeg, podignutom 1386. godine, pripremane su za venčanje neveste ruskih careva. Hramove u ovom manastiru gradili su najbolji neimari, a među njima i Karlo Rosi. Vaznesenjski manastir je bio poslednje utočište velikih kneginja i carica Stare Rusije. Na njegovom nekropolju ima oko 70 grobova. Srušen je 1929. godine.
U ovom trenutku u Moskvi nema arheoloških „prozora”, tako da će ovo biti prvi sličan projekat u gradu, kaže Mihajlov. „To je svetski trend – da se turistima i žiteljima grada pokažu ’dubine gradske istorije’ u bukvalnom smislu. To se može videti u Rimu i Londonu. U Beču su pojedine drevne građevine čak postale deo podzemnih prolaza ili zasebni paviljoni metroa”, objašnjava ekspert.
U nalogu koji je predsednik izdao Ministarstvu kulture pominju se i planovi za arheološko proučavanje istočnog dela teritorije Kremlja. To faktički znači da se osniva trajna kremaljska arheološka ekspedicija, smatra Mihajlov. „To je zaista odluka bez presedana, jer arheolozi nikada nisu proučavali teritoriju Kremlja. Možemo očekivati nova otkrića”, kaže Mihajlov.
Kira Jegorova
Ruska reč
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- spomenik
- arheologija
- istraživanje
- pronalazak
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















