„Ruski Leonardo“: Mihail Lomonosov, osnivač moskovskog univerziteta
Lomonosov je rođen 1711. godine na severu Rusije u Arhangelskoj oblasti (989 km severno od Moskve), u porodici imućnog seljaka, koji se kao i generacije njegovih predaka bavio ribolovom na moru. Lomonosov se sećao svoga oca kao dobrog čoveka, ali „krajnje neobrazovanog“. Za razliku od njega, Mihail je od detinjstva sa zadovoljstvom učio i još u selu je savladao nekoliko ozbiljnih knjiga.
Bekstvo u nauku
Seoski život je mladiću brzo postao nepodnošljiv, između ostalog i zbog svađa sa maćehom i očeve želje da ga oženi protiv njegove volje. Tako je Mihail 1730. godine pobegao od kuće sa tovarom ribe u Moskvu, gde se upisao u Slavjano-grčko-latinsku akademiju. Tamo nisu primali seljačku decu i zbog toga se Lomonosov predstavio kao „plemićki sin“.
U akademiji su svi poverovali da je on zaista plemić, jer je bio veoma pismen i dobro je znao matematiku. Pravu plemićku titulu Lomonosov će dobiti tek 1745. godine, zajedno sa zvanjem profesora hemije.
„Univerzalni čovek“
Njegovo obrazovanje je dugo trajalo. Školovao se u Moskvi, Kijevu, Peterburgu, u nemačkim gradovima Marburgu i Frajbergu, i savladao je mnoštvo naučnih disciplina – od filozofije do metalurgije. U čitavom svom kasnijem radu Lomonosov je uvek ispoljavao tu svestranost, istovremeno se baveći mnogim stvarima.
Zato za njega često kažu da je bio „univerzalan čovek“ i često ga porede sa Leonardom da Vinčijem – toliko je bio širok krug njegovih interesovanja i njegovog rada. On je usavršavao tehnologije pravljenja stakla, stvarao je fizičke i hemijske teorije (hemiju je smatrao svojim najvažnijim zanimanjem), bavio se astronomijom i geografijom, pisao udžbenike iz gramatike i radove iz istorije, ode i poetske prevode, pravio mozaike...
Pored toga, ovaj ruski naučnik je pripremio nacrt osnivanja Moskovskog univerziteta (1755. godine) koji nosi njegovo ime i važi za jedan od najboljih univerziteta u Rusiji.
Ispred svoga doba
Profesor geologije Vasilij Dokučajev je 1901. godine (136 godina nakon Lomonosovljeve smrti), našao radove ruskog naučnika i sa čuđenjem konstatovao: „Lomonsov je već odavno u svojim radovima izložio teoriju za koju sam ja dobio stepen doktora nauka. I izložio ju je šire nego ja“.
Ima i drugih primera koji govore da je Lomonosov išao ispred svoga vremena. Na primer, on je 1761. godine prvi u svetu otkrio atmosferu na Veneri, posmatrajući je kroz teleskop. Pre toga, 1754. godine, sudeći po dokumentima Akademije nauka, osmislio je funkcionalni model proto-helikoptera, tj. letelice koja uzleće vertikalno pomoću dva propelera. Lomonosovljeva kinetička teorija gasova umnogome je bila prethodnica predstave o atomima koja će se pojaviti 100 godina kasnije. On ih je doživljavao kao čestice u obliku lopti koje se okreću oko svoje ose.
Grubost tipična za sever
Sudeći po beleškama savremenika, Lomonosov nije bio tihi „kabinetski“ naučnik. U članku o Lomonosovu Grigorij Prutckov, docent Moskovskog državnog univerziteta, priča da je u Akademiji nauka Lomonosov žestoko „ratovao“ protiv dominacije i samovolje Nemaca.
U to vreme je on bio jedan od retkih Rusa u Akademiji. Lomonosov je optuživao nemačke kolege da uzimaju mito i da nisu kompetentni za ono što rade. Kako svedoče savremenici, jednom je Lomonosov 1743. godine „pod uticajem isparenja od vina“ upao u geografsko odeljenje i prekorevao kolege zbog nepoznavanja elementarnog latinskog jezika, nazivao ih „smećem“ i „pokazivao nepristojan znak prstima“.
Lomonosov je bez straha ispoljavao grubu narav čak i u raspravi sa svojim uticajnim pokroviteljem Ivanom Šuvalovom, ljubimcem imperatorke Jelisavete I. Jednom je Šuvalov u žaru diskusije povikao na naučnika: „Odvojiću te od Akademije“! Lomonosov je ponosito odgovorio: „Ne, možeš samo da odvojiš Akademiju od mene“.
Puškinovo oduševljenje
Došljak sa severa je imao dosta onih koji mu nisu bili naklonjeni. Takvih je bilo i u visokom društvu. Jedan od njih je bio pesnik i dramaturg Aleksandar Sumarokov, koji je spadao među najtalentovanije pisce svoga doba. Odnosi između njih dvojice su bili toliko loši da je Lomonosovljevu smrt (1765. godine od upale pluća) Sumarokov ovako prokomentarisao: „Taj ludak se najzad smirio i više neće praviti nered“.
Sasvim drugačije mišljenje o ruskom naučniku imao je veliki ruski pesnik Aleksandar Puškin, koji je rođen posle Lomonosovljeve smrti. „Lomonosov je bio veliki čovek“, pisao je Puškin. „Između Petra Prvog i Katarine II on je jedini samostalni poslenik prosvete. On je osnovao prvi univerzitet. Bolje rečeno, on je sam bio naš prvi univerzitet“.
Oleg Jegorov,
Ruska reč
- Izvor
- Ilustracija: Lori / Legion-Media/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















