Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 22.11.
Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje .jpg)
Situacija na frontu za 21.11. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje

Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - Klinuti ovde ili na mapu ispod

OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima
Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 22.11.
Kijevske snage 500 puta napale teritoriju DNR - Prema saopštenju Ministarstva odbrane DNR kijevske snage su za protekla 24 sata 500 puta napale teritoriju DNR. Napadali su Zajcevo, Aleksandrovku, Trudovski, Sosnovskoe, Sahanku, Lenjinskoe kao i Jasinovatu. Tokom napada ranjen je jedan vojnik DNR.
Narodna milicija LNR saopštila je da su kijevske snage tokom prethodnog dana napale pozicije Narodne milicije u području Kalinovke.
Ukrajina kidnapovala dva ruska vojnika na Krimu - Pripadnici ukrajinske bezbednosne službe nezakonito su uhapsili i prebacili u Ukrajinu dva pripadnika ruske vojske, koji su se u tom trenutku nalazili na Krimu, protiv kojih pokušavaju da podignu krivični postupak, saopšteno je iz Ministarstva odbrane Rusije.
Kako se navodi, bezbednosne službe nameravaju da okrive vojnike da su vršili radnje protiv Ukrajine. Iz Ministarstva odbrane ne isključuju mogućnost da će ukrajinske specijalne službe da izvrše čitav niz psiholoških i fizičkih pritisaka na ruske vojnike zarad dobijanja priznanja.
Istovremeno, Ministarstvo odbrane smatra da je taj potez ukrajinskih bezbednjaka provokacija prema ruskim državljanima i zatražilo je od Kijeva da ti ljudi istog trenutka budu vraćeni na teritoriju Rusije. Sa druge strane, ukrajinska bezbednosna služba tvrdi da su ti vojnici prethodno bili pripadnici ukrajinske vojske, kao i da je protiv njih podignuta optužnica za dezerterstvo, te da su uhapšeni prilikom pokušaja da pređu granicu sa Krimom.
Izveštaj iz Zajceva
Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 22.11.
EU uplatila 54 miliona evra Ukrajini za sprovođenje reformi - Evropska unija saopštila je da je uplatila 54 miliona evra Ukrajini kako bi podržala sprovođenje reformi u toj zemlji.
Kako se navodi, reč je o sferama decentralizacije, transporta i tehničke standardizacije u Ukrajini. Prema rečima portparola predstavništva EU u Ukrajini Huga Mingarelija, EU će se fokusirati na konkretne projekte kako bi se stimulisao ekonomski i socijalni razvoj zemlje, ali i zarad izbalansiranog rasta u regionima.
„Evropska unija će nastaviti da podržava proces reformi u Ukrajini, zajedno sa drugim donatorima“, zaključio je on.
Železnjak: Protivnik EU nisu ruski mediji, već kratkovidost činovnika iz Brisela - Državna duma Rusije saopštila je da se nada da Evropski parlament neće izglasati rezoluciju čiji je glavni cilj suprotstavljanje ruskim medijima.
Glasanje o toj rezoluciji najavljeno je za 23. novembar. Član Komiteta za međunarodna pitanja Državne dume Rusije Sergej Železnjak rekao je da glavni protivnik EU nisu ruski mediji, već kratkovidost samih činovnika iz Brisela.
„Nadam se da će evropski parlamentarci biti dovoljno mudri da se suzdrže od usvajanja rezolucije koja faktički poistovećuje takozvanu ’rusku pretnju‘ sa pretnjom koja stiže od strane terorista“, rekao je on.
Kako je rekao, Brisel nikako ne može da se pomiri sa time da se politički vektor okrenuo na stranu zaštite nacionalnih suvereniteta i sa porastom patriotskih snaga unutar same EU.
„Ako u Evropskom parlamentu prevagne antirusko raspoloženje i rezolucija bude usvojena, ta institucija će sama sebe diskreditovati. Postaće apsolutno jasno da je EP spreman da ispuni bilo kakvo naređenje EU, čak i ako je reč o uvođenju cenzure i kršenju slobode govora - vrednosti koje Zapad sam propagira“, zaključio je on.
Sastanak „Normandijske četvorke“ krajem novembra - Predsednik Ukrajine Petro Porošenko razgovarao je sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel o planovima realizacije Minskog sporazuma, nakon čega su zajednički najavili susret spoljnih poslova zemalja „Normandijske četvorke“ krajem novembra.
Kako se navodi u saopštenju pres-službe ukrajinskog predsednika, obe strane su se složile da se bezbednosna situacija u regionu pogoršala. Istovremeno, Porošenko i Merkelova su posebnu pažnju posvetili pitanju ukidanja viza ukrajinskim građanima. Nemačka kancelarka je potvrdila da će bezvizni režim proraditi onog trenutka kada se unutar EU postigne saglasnost za njegovo uvođenje.
Janukovič: Kako bi izgledalo kada bi ukrajinski ambasador prišao demonstrantima u Fergusonu - Scenario preuzimanja vlasti u Ukrajinu, odnosno državni prevrat, bio je neizbežan, a svi instrumenti koji su se koristili u tom periodu su bili unapred pripremljeni, izjavio je bivši ukrajinski predsednik Viktor Janukovič.
„Mi dan-danas ne znamo ko je pucao na ljude na Majdanu. U tome je problem. Ta tema je užasno opasna, to je tema rata. Danas niko ne može da se oseća bezbedno“, rekao je Janukovič u intervjuu za film Olivera Stouna „Ukrajina u plamenu“.
Prisećajući se dešavanja iz 2013. godine, Janukovič je objasnio da je Kijev računao na Međunarodni monetarni fond, koji je predlagao neprihvatljive uslove, počevši od zahteva da se drastično povećaju cene energenata za potrebe građana, zbog čega je Ukrajina morala da ih odbije.
„Ostala nam je Rusija. Moskva nam je rekla da je spremna da sarađuje na partnerskoj osnovi ukoliko budemo poštovali njene interese. Shvatili smo da je sporazum koji je EU pripremila za Ukrajinu zahtevao previše ekonomskih gubitaka, što je dovelo do neuspeha pregovora sa Evropom“, istakao je bivši ukrajinski predsednik.
Promo dokumentarnog filma Olivera Stouna o Ukrajini
Govoreći o protestima, Janukovič je rekao da se sve desilo veoma brzo, kao i da ne zna ko je izdao naređenje da se prema demonstrantima upotrebi sila.
„Žestoki sukobi su počeli još u decembru. Odmah su se pridružile i neonacističke organizacije, omladina koja je bila naoružana i tako nasrtala na policiju. Kako sam ja mogao da izađem pred tako nekontrolisanu masu? Sve što se tada primenjivalo je bilo unapred isplanirano“, naglasio je on.
Janukovič je takođe rekao da su u to vreme veoma aktivne bile i zapadne diplomate, te se zapitao da li bi to mogao da bude slučaj u nekoj zapadnoj zemlji.
„Kako bi izgledalo kada bi ukrajinski ambasador prišao demonstrantima, recimo, u Fergusonu i nudio im hranu, istovremeno optužujući američku policiju? Smatram da je to nedopustivo u bilo kojoj zapadnoj zemlji. Zašto bi onda to bilo prihvatljivo u Ukrajini?“, zaključio je on.
Kijev slavi tri godine od raspada zemlje i ``demokratskih`` integracija - Pre tri godine stanovnici Kijeva su izašli na ulice u znak protesta protiv vlade. Potom su izbili sukobi koji su doveli do nereda i više od stotinu mrtvih. Tadašnja vlast i predsednik Janukovič su zbačeni.
Tri godine kasnije, Ukrajina je siromašna zemlja prepuna korupcije i daleko od svojih evropskih snova.
Događaji u Kijevu su nazvani "revolucijom dostojanstva" od strane onih koji su preuzeli vlast na poleđini desničarskih radikala i obećanjima o integraciji Ukrajine u EU. Ove godine 21. novembar je označen kao nacionalni praznik, iako njegovo ime, "Dostojanstvo i Dan slobode", čini se da je daleko od stvarnog uticaja državnog udara na Ukrajinu.
Korupcija i dalje cveta
Jedan od najvećih motiva za Ukrajince da ustanu protiv vlade smatrala se korupcija. Tadašnji predsednik Viktor Janukovič je viđen kao pohlepni proneveritelj, koji koristi svoj položaj da bi sakupio ogromno bogatstvo za njegovu porodicu i saveznike - često oduzimajući imovinu svojih političkih i poslovnih rivala.
Nove vlasti su obećale da će se uporno boriti protiv endemske korupcije, i dok su neke reforme urađene, čak i najbliži saveznici Kijeva kao što su potpredsednik SAD Džozef Bajden, rekao rekao je da se ne čini dovoljno. Najnoviji izveštaj o korupciji "Transparensi Internešenel" stavio je Ukrajinu kao jednu od najgorih zemalja u svim oblastima. Takođe, prema mišljenju 86 odsto Ukrajinaca, njihova vlada 'loše' ili 'veoma loše' se bori protiv korupcije. Čitajte više
Ukrajina - iz minuta u minut -
OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »
















