Crtaći na ozbiljnu temu
U svetu je započelo prikazivanje serije crtanih filmova pod zajedničkim nazivom Devedeset devet. U njima se 99 junaka bori protiv terorizma, kriminala i ostalog zla i pritiče u pomoć običnim ljudima u čitavom svetu. Svojevrsnost situacije sastoji se u tome što dobro poznati zapadnom gledaocu likova poput Betmena i Supermena, u crtanim filmovima postoje i muslimanskih heroji - Džalil, Džabar, doktor Ramzi, Nura i mnogi drugi. Suštinu novog multikulturnog projekta razmatra naš analitičar Petar Iskenderov.
Inspirator projekta Devedeset devet bio je poznati izdavač, filozof i psiholog iz Kuvajta Naif al-Mutava. U intervjuu američkoj TV kompaniji Si-en-en on je priznao da ga je na tako osetljiv za svetsko javno mnjenje korak podstaklo osmišljavanje terorističkih akata u SAD iz 2001. i porast islamskog radikalizma. Po njegovim rečima, još pre 15 godina on je izašao iz džamije u ćutljivom protestu protiv propovedi imama. Sunce pustinje koje pali napolju teško je moglo da se poredi sa ognjem retorike, koji je plamteo unutar džamije - rekao je al-Mutava. Kasnije on je mnogo ramišljao o istorijskoj bliskosti islama i hrišćanstva, nastalih u istoj sredini - i o opasnoj pretnji od islamskog radikalizma. Mnogi imami danas još uvek propovedaju u duhu sedmog veka, ne uzimajući u obzir savremene realije - svedoči autor crtaća. Ovakvi imami, po njegovim rečima, preuzimaju na sebe ulogu gospodara sudbina, podstičući svoje vernike na genocid protiv onih koje su proglasili našim neprijateljima - i tako, pokušavaju da prisvoje sebi ulogu Alaha i Višeg suda.
Upravo težnjom da prevlada aktuelnu podeljenost muslimana i hrišćana, u prvom redu Amerikanaca, Naif al-Mutava osnovao je novi projekat. On se nada da će crtani filmovi pomoći uzajamnom razumevanju i saradnji islamskog i američkog naroda. Slične ocene dao je i američki partner kuvajtskog izdavača - predsednik i izdavač kompanije Di-Si Komiks Pol Levic. Po njegovim rečima, ovaj kros-kulturni projekat je neviđena akcija.
Ipak mnogi mogu da vide u sličnom projektu i potencijalne zone rizika. Pre svega, od 99 superheroja većinu čine muslimani. Uzgred, i naziv serije crtaća je uzet iz muslimanske tradicije. Prema Koranu, Alah ima 99 imena - i upravo toliko postoji volšebnih kamenova, čiji vlasnici postaju superheroji, odražavajući jedan od ipostasa Svevišnjeg. Tako da mi ipak možemo da govorimo ne o paritetnom muslimansko-hrišćanskom projektu, već pre o izlasku islamskog produkta na svetsko tržište, uz uključivanje niza američkih elemenata.
I ovde postoji tanan psihološki podtekst, koji ne dozvoljava da se projekat jednoznačno pozitivno oceni, i zahteva očekivanje moguće reakcije od strane drugih gledalaca, u prvom redu evropljana. U Evropi još nije zaboravljen grandiozni skandal, vezan za objavljivanje karikatura proroka Muhameda 2006. godine u danskom listu Julandes Posten. Tada su vlasti Danske i drugih evropskih država uzele pod zaštitu autore i izdavače, pozvavši se na slobodu štampe, što je izazvalo uzvratnu i već neadekvatnu reakciju muslimanskog sveta, koji je razbijao ambasade i trgovinska predstavništva zapadnih država.
Naravno, doktor Ramzi, obučen u odelo sa kravatom ili crnokosa lepotica Nura, koji su sada došli u evropske domove sa filmskih ekrana, imaju malo šta zajedničko sa islamskim fundamentalistima, kojih se sasvim osnovano plaše ne samo u Danskoj ili Francuskoj, već i kod nas u Rusiji. Ipak osećaj ekspanzije muslimanskih vrednosti - makar i kulturno-likovnim sredstvima, ipak postoji. I ako preosvetljeni evropljani u potpunosti mogu da prihvate inicijativu u duhu dijaloga civilizacija, njihova deca mogu da prime pojavu islamskih superheroja na ulicama svojih gradova kao još jedan dokaz o zaplašujućoj aktivnosti, čak i agresivnosti islamskog sveta. Interkulturalni odnosi su jedan od glavnih problema u današnjoj Evropi - istakao je u razgovoru za Glas Rusije rukovodilac Centra za nemačka istraživanja Evropskog instituta RAN Vladislav Belov.
U svakom slučaju ostaje pitanje koliko će se ovi crtani filmovi prikazivati u samoj Evropi, koliko će imati mesta u medijima i uopšte interkulturalna sredina, interkulturalna sfera, menadžment - to je složena tematika, ona se razmatra u Evropi. Mislim da tu mogu da budu pozitivne reakcije na pokušaj pomirenja dve kulture. Ali glavni problemi nisu u tome kako da se predstavi ili uključi pojedina kultura u predstave i odgovarajuće tumačenje pojedine tematike, već koliko ova kultura može da se ugradi u dominantnu kulturu. Ovaj problem postoji i prirodno, uz pomoć crtaća on se ne može rešiti, mada, možda, crtaći i jesu pokušaj određenog pomirenja - smatra ekspert.
A to znači da je ključno pitanje da li je ne samo američko, već i evropsko društvo spremno da uzme kao saveznike muslimanske superheroje i ono je za sada otvoreno.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/ ŇÄĵŵÅ - Free Photographer /cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















