Demokratija u EU
EU nije ispoštovala volju građana država članica
Kako izgleda demokratija u Evropskoj uniji, i u kojoj meri EU poštuje volju građana država članica, najbolje se vidi iz samog procesa donošenja Lisabonskog ugovora.
Pre pet godina, predložen je novi dokument o funkcionisanju EU, nazvan Ustav Evropske Unije. Taj dokument je izazvao veliki otpor i kritiku dela javnosti EU, jer su smatrali da predloženi Ustav EU guši slobodu i samostalnost država članica i da od jedne ekonomske zajednice, praktično stvara novu državu u obliku federacije, sa visoko centralizovanom vlašću.
Građani je trebalo da se izjasne na referendumima o predloženom Ustavu i samo bi pozitivan odgovor svih 27 članica omogućio njegovo prihvatanje. Međutim, već prva dva održana referen-duma 2005 god. dala su negativne odgovore. Građani Francuske i Holandije su ODBILI predloženi Ustav EU. Referendumi su tada obustavljeni i Ustav EU je preimenovan u Lisa-bonki ugovor, uz neznatne izmene koje nisu uticale na suštinu dokumenta.
Zatim, odlučeno je da NEĆE biti novih referenduma i da se građani EU neće više direktno pitati u vezi novog uređenja EU, već da će Lisabonski ugovor ratifikovati predstavnici zemalja članica.
Ovakva odluka izazvala je burne i skandalozne proteste jednog dela poslanika Evropskog parlamenta koji su smatrali da je to gušenje demokratije i uvod u totalitarizam. Protest se odigrao dan pre potpisivanja Lisabonskog ugovora od strane predstavnika zemalja članica, bez referenduma u njihovim državama. Jedina država koja je ispoštovala volju svojih građana i uprkos svemu nije otkazala već zakazani referendum u vezi Lisabonskog ugovora, bila je Irska.
Iako je Evropski parlament u februaru 2008. godine doneo rezoluciju da unapred neće priznati rezultate već zakazanog referenduma u Irskoj, u junu 2008 godine, referendum je održan i građani Irske su rekli NE Lisabon-skom ugovoru. Usledili su ponovo protesti grupe poslanika u Evropskom parlamentu, koji su zahtevali da se prizna rezultat referenduma u Irskoj2, ali na žalost, ostali su bez uspeha.
Dakle, od tri referenduma koja su održana o novom uređenju EU, građa-ni su na sva tri odbili ponuđeni predlog!
Kako je priznao član Komisije EU Charlie McCreevy, da su druge drža-ve članice imale šansu da se izjas-ne na referendumima, verovatno bi se 95% članica izjasnilo protiv novog uređenja EU3.
Sledeće, 2009-te godine, uz veliki pritisak EU, i uz veliku finan-sijsku podršku pro-EU struji, u Irskoj je ponovljen referendum sa potpuno istim pitanjem, samo sa određenim ustupcima, i ovoga puta ishod referenduma u Irskoj je bio pozitivan.
Lisabonski ugovor je stupio na snagu 1.12.2009. godine pošto su ga prethodno ratifikovali predstav-nici svih država članica, s tim što su predstavnici Poljske, Češ-ke i Velike Britanije uslovili svoj potpis sa izuzećem njihovih zemalja iz nekih oblasti nadležno-sti Evropske unije.
Koje su zapravo nadležnosti Lisabonskog ugovora i zašto je izazvao toliki otpor?
Video zapis - https://enovosti.info/index.php?option=btg_youtube_video&id=70
- Izvor
- Pokret 1389
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















