Srbija spremna za diplomatsku borbu u Unesku o Kosovu
Ako Priština odluči da ove godine obnovi zahtev za prijem u Unesko, Srbija je spremna za diplomatsku borbu kako bi takvu pravno, politički, kulturno i moralno neprihvatljivu akciju sprečila, kaže ambasador Srbije u Unesku Darko Tanasković.
On je za prištinski list na srbskom jeziku „Jedinstvo“ rekao da je preduslov za uspešno nastupanje — svesrbsko jedinstvo, to jest da se, kao u završnoj fazi kampanje 2015, okupe i koordinirano deluju sve državne i društvene institucije, kao i SPC.
„Ima najava da se vlasti u Prištini nose sa mišlju da ove godine obnove zahtev za prijem ’Kosova‘ u Unesko. Takvu ambiciju je, pored ostalih, nedavno u Komitetu za spoljne poslove Evropskog parlamenta saopštio i ministar inostranih poslova Enver Hodžaj. To, naravno, još uvek ne znači da će zahteva i biti“, navodi Tanasković.
Prema njegovim rečima, pojedini tamošnji analitičari, a i strani savetnici, smatraju da bi podnošenje zahteva bilo krajnje rizično, budući da na samom Kosovu nisu izvršene neke pravne i institucionalne radnje, prvenstveno u vezi sa institucionalnom zaštitom srbskog kulturnog i duhovnog nasleđa, koje bi zahtev učinile kredibilnijim.
„A i donekle promenjene međunarodne okolnosti, kao i raspoloženje u samom Unesku, ne pogoduju stavljanju na dnevni red Organizacije jedne ovako zapaljive političke tačke. Ako u Prištini, ipak, bude odlučeno da se pokuša s podnošenjem zahteva, Srbija je, naravno, spremna za diplomatsku borbu kako bi takvu pravno, politički, kulturno i moralno neprihvatljivu akciju sprečila“, ističe ambasador.
Kako objašnjava, s obzirom na važeću proceduru utvrđivanja rezultata glasova u Unesku, koja predviđa da se glasovi uzdržanih ne uzimaju u obzir, pa je ona za Srbiju u ovom slučaju nepovoljna, postoji mogućnost da Kosovo dobije potrebne dve trećine glasova.
„Podjednako je realna, a možda u ovom trenutku i realnija, mogućnost da ne dobije. Ovakva izjašnjavanja 195 država članica na zasedanju Generalne konferencije Uneska uvek su krajnje neizvesna, što je pokazalo i prethodno, kad su ’Kosovu‘ nedostajala samo tri glasa“, napominje Tanasković.
On kaže da ima nagoveštaja da bi neke zemlje mogle da promene stranu u odnosu na glasanje od pre dve godine, čak i kod nekih država za koje se smatra da je njihov stav u vezi sa pitanjem Kosova, uključujući i njegov prijem u međunarodne organizacije, nepomerljivo utvrđen.
„Jer, Unesko nije isto što i Olimpijski komitet ili Svetska banka. Bar dosad, u ovoj organizaciji nije moglo baš sve da se ostvari političkim pritiskom, ucenjivanjem ili, naprosto, kupovinom“, pojašnjava ambasador.
Eventualnim prijemom Kosova u Unesko, smatra on, bila bi svakako stvorena nova situacija u pogledu formalnog statusa naših srednjovekovnih svetinja i univerzalno vrednih kulturnih spomenika, ali im time ne bi mogla biti poreknuta pripadnost srbskoj kulturnoj tradiciji.
Kako kaže, u dokumentima Uneska naše nasleđe bi bilo tretirano u skladu sa teritorijalnom pripadnošću, kao kulturna dobra na Kosovu, u tom smislu samo uslovno kosovska, a nikako albanska.
„Bio bi to veoma nepovoljan razvoj događaja s potencijalno teškim posledicama, jer bi se prištinske vlasti i institucije svakako upustile u sistematsku zloupotrebu izmenjenog administrativnog statusa naše kulturne baštine radi njene ’kosovizacije‘, odnosno ugrađivanja u nepostojeći, sintetički ’kulturni identitet Kosova‘, uz stalni pritisak na verničke, svešteničke i monaške zajednice“, ističe Tanasković.
On ukazuje i da je bitan segment nacionalističkog projekta stvaranja albanske države na KiM — retroaktivno konstruisanje kontinuiteta njenog kulturnog identiteta koji, kao ni istorijski i politički kontinuitet, ne postoje.
Upitan kakve bi sve posledice po Srbiju i srbski identitet imao prijem Kosova u Unesko, odgovara da su srbski narod i njegov identitet preživeli i teža iskušenja.
„Srbi su u svemu bitnom ostali Srbi i posle pet vekova osmanlijske, muslimanske vlasti. Na to treba da računaju svi oni koji bi da izbrišu srbsko ime ili da ukinu srbsko postojanje u istorijskim srbskim zemljama“, zaključio je Tanasković.
Tanjug
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















