Izbori u Letoniji – iživljavanje nad slobodnim iskazivanjem volje
Preko 15% stanovništva Letonije nije moglo da učestvuje u izborima za letonski parlament. Stotine hiljada stanovnika republike, koji imaju status „nedržavljana", podvrgavaju se diskriminaciji i do danas su lišeni biračkih prava. Na ovu činjenicu skrenula je pažnju međunarodna pravobranilačka organizacija Svet bez nacizma. U izjavi koju je objavila organiazcija održani izbori za letonski parlament su nazvani antidemokratskim.
U kategoriju nedržavljana spadaju stotine hiljada ljudi, prvenstveno iz redova ruskofonskih stanovnika. Oni su bili lišeni državljanstva posle odvajanja Letonije od SSSR 1991. godine. Bez obzira na to što je apsolutna većina njih rođena ovde ili živi duže od 20-30 godina. U Letoniji postoji diskriminacija po etničkom principu. Njeni inicijatori prate političke ciljeve, ubeđen je generalni direktor Cetnra za proučavanje postsovjetskog prostora Aleksej Vlasov.
Situaciju u Letoniji tokom 20 godina, od trenutka sticanja nezavisnosti, možemo okarakterisati kao skriveni nacionalizam. Uzrok je sasvim jednostavan i shvatljiv. Konzervativne, ili, da kažemo, snage desnog centra, koje se nalaze na vlasti u ovoj zemlji, faktički ne bi imale realne šanse da ponove uspeh na izborima u slučaju kada bi nedržavljani bili pušteni da glasaju.
Drugim rečima, bez segregacije, podele zemlje po etničkom principu, bez poricanja prava značajnog dela stanovništva zemlje, postojeći režim teško da bi mogao da se zadrži. Odatle i težnja lica koja se nalaze na kormilu vlasti da ne dopuste bilo kakve promene.
To da je situacija protivprirodna priznaju mnogi i u samoj Letoniji, i van njenih granica. Negativna sitaucija oko poštovanja ljudskih prava i osiguranja demokratskih normi više puta je razmatrana u međunarodnim strukturama. Takvim kao što je OEBS, Savet Evrope, Parlamentarna skupština SE, EU. Izricane su preporuke za dovođenje letonskog zakonodavstva u sklad sa međunarodnim normama, između ostalog sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i Poveljom EU o osnovnim pravima.
Ipak sve ostaje po starom. U Rigi, po pravilu, ignorisali su preporuke evropskih institucija. A oni koji su ih izricali ili nisu imali mogućnosti, ili nisu imali želje da ih ovaplote u život. Ipak promene su objektivno potrebne letonskoj državi. I ne samo zato što masovna diskriminacija po etničkom principu dovodi u veliku sumnju to da Letonija odgovara statusu evropske države. Već i zato što je pravni nihilizam zarazan. Danas se u toj državi diskriminišu nedržavljani, a sutra objekat diskriminacije mogu da postanu i drugi stanovnici Letonije.
- Izvor
- Golos Rossii, © kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















