Jedinstvena Evropa i globalna politika
U marokanskom gradu Marakeš završila je rad Treća konferencija o globalnoj politici. U njenom radu su učestvovali generalni sekretar UN Ban Ki Mun, predtavnici EU, državni poslenici i eksperti iz preko 30 zemalja. Temu nastavlja komentator Petar Iskenderov.
Ili će se evropljani ujediniti, ili će na Evropu početi da računaju još manje, nego što možemo da pretpostavimo, izjavio je na konferenciji evropski komesar za pitanja konkurencije, Španac Hoakin Almunija. On je takođe istakao da evropske države sa različitim pogledima na glboalna pitanja predstavljaju mnogo više problema za međunarodnu zajednicu nego što daju doprinosa njihovom rešavanju. Teze su indikativne, uzimajući u ozbir koliko je snage i što je najvažnije sredstava EU već uložila u osiguranje svog institucionalnog, političkog i ekonomskog jedinstva.
Uzgred, o ulaganjima. Nekoliko dana pre diskusije u marakešu važno priznanje dao je predsednik budžetske komisije evorpskog parlamenta Alen Lamasur. Po njemu, Evropa jednostavno nema više sredstava da finansira svoju politiku: budžet EU čini 1% od sumarnog unutrašnjeg bruto proizvoda svih zemalja članica organizacije.
Na stastanku u Dovilu predsednici Francuske Nikola Sarkozi i kancelar Nemačke Angela Merkel predložili su da se prenese težina problema na pleća manje razvijenih zemalja. Sarkozi je pomenuo sankcije protiv država sa preteranim budžetskim deficitom, koje u torku od 6 meseci nisu preduzele neophodne mere za njegovo smanjenje. Ali to će zahtevati revidiranje upravo odobrenog Lisabonskog sporazuma o reformama EU, znači dovešće do novih debata.
Osim toga, planirane mere znače nove nepopularne socijalne mere u i tako problematičim zemljama - Grčkoj, Španiji, Portugaliji, Italiji, Irskoj ili Mađarskoj. Tamo žele da kesu odreše evropski teškaši. Poslednji ne gore od želje da uvećaju sopstvena izdvajanja u zajedničku kasicu. Jer nabrojane mere prete još većim uvećanjem razlike između vlasti i društva i nagoveštavaju probleme na izborima - istakao je u razgovoru za Glas Rusije šef odeljenja za evropsku bezbednost Evropskog instituta RAN Dmitrij Danilov.
Efekat rascepa između vlasti i društva posebno jača u uslovima finansijsko-ekonomske krize. Obični građani EU, evropskih zemalja postavljaju pitanje: šta su učinili EU, Evropski parlament za to da obično stanovništvo oseća sebe sigurnije. I odgovore na ova pitanja oni ne nalaze.
I još jedan zaključak se nameće iz pesimističkih ocena u marakešu. Problemi EU činije još nesigurnijim nade Brisela u realizaciju takvih ambicioznih projekata kao što je dalje širenje u pravcu Balkana, program Istočnog partnerstva sa zemljama bivšeg SSSR, konačno izgradnja gasovoda Nabuko.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- UN
- kriza
- finansije
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »















